Pitanje naših granica prema Italiji, o kome se u svjetskoj štampi već nekoliko mjeseci toliko mnogo piše, pitanje Trsta i Slovenačkog Primorja, dobilo je srazmjere i vid jednog od problema na čijem se rješavanju, kao kroz prirmu, prelamaju različite spoljno-političke tendencije. Te tendencije će se potpuno i određeno ispoljiti na mirovnoj konferenciji, na kojoj će biti ustajnovljene defiitivne granice između evropskih država. Ali se već sada u pitanju Trsta mogu nazrijeti kompopente iz kojih će rezultnrati i rješenje spora na mirovnoj konferenciji, već sada se mogu ocijeniti i podvesti pod zajedničku osnovu razni stavovi koji su se izrazili u evropskoj i američkoj štampi. Naš narod je povukao iz dosadašnjih političkih činjenica u novinske kampanje, koja se u pitanju Trsta i Slovenačkog Primorja uporedo sa tim činjenicama odvija, logičj ne zaključke. Prije svega se pojačala naša budnost prema onim političkim krugovima u svijetu koji su, skrivajući se iza demokratske fasade, pokazali u odnosu ua iaše zahtjeve, kao zahtjsve saveznika, negativan stav. Mi smo već od ranije, prateći rad izvjesnih reakcionarnih krugova u Engleskoj i Americi, predviđali i očekivali da će oni i u sadašnjoj situaciji, kada se u i Evropi završio rat, prema našoj novoj, preporođenoj zemlji u novim i oblicima pokazati svoje neprijateljstvo. Ali nas je mnogo štošta iznenadilo. Našem narodu nanijeli su uvrede oni za koje smo vjerovali da to neće i ne smiju učiniti. Osjećaj razočara a i gorčine obuhvatio je cijeli naš narod. Pri tome mi smo sačuvali potrebnu hladnokrvnost i dostojanstvo. Najnoviji događaji u Trstu i onoj okupacionoj zoni naše teritorije gdje se, prema nedavno potpisanom sporazumu, nalaze savezničke trupe. svjedoče o tome kolika nam je nepravda nanešena. Držanje savezničkih vojnih vlasti prema građanskim vlastima i tekovinama krvave borbe stanovništva Trsta i Slovenačkog Primorja protiv italijanskih u njemačkih fašističkih okupatora takvo je da se ne može nikako dovesti u sklad sa demokratskim načelima Atlantske povlje i svih drugih deklaracija, ugovora i sporazuma do kojih je došlo u toku borbe miroljubivih naroda protiv fašizma. Nasuprot fašističkim provokatorima koji su odmah po odlasku naših trupa preko demarkacione linije podigli glavu i pokušali da diskredituju narodnu vlast, da izazovu nerede, narod je odgovorio takvim manifestacijama i pojlitičkim akcijama koje nisu ostavile u cijelom svijetu ni najmanje sumnje da je ogromma većina i našeg slavenskog življa i italijanskog stanovništva čvrsto riješena da otkloni sve prepreke koje bi se postavile pred njihovu volju da žive u sastavu DFJ. Postupci savezničkih vojnih vlasti svjedoče o tome da se frontalno udarilo na demokratske slobode u ≫spornoj zoni≪, time što je vojna uprava izručila građansku vlast organima starog italijankog državnog aparata, što su se zatvorili narodni sudovi i raspustile razne antifašističke organizacije a između njih i narodna milicija. Ali, ≫pritisnuto jače, sve na više skače≪. U Trstu jt stanovmištvo odgovorilo velikim protestnim štrajkom, u kome je učestvovalo preko 50.000 radnika i namještenika. Čitav talas protestnih mitinga preletio je odmah čitavom >zonom≪. Šta sve to pokazuje? Jedinstveni protestni otpor stanovništva Trsta i drugih naših gradova i sela, koji su morali ovih dana da pretrpe nove nasrtaje povampirenih fašista i dožive takve postupke i mjere koje angloameričke vojne vlasti zavode protivno Sporazumu, svjedoči o tome da je držanje našeg državnog rukovodstva u danima tzv. tršćanske krize bilo ne izrazom naše slabosti, već izrazom naše jakosti. Moralno-politička aktiva naše države u svijetu svakim danom raste. Držanje ne samo hrvatskog i slovenskog stanovništva, već naročito italijanskog koje se najodlučnije zalaže za jugoslovensko italijansko bratstvo i za prisajedinjenje Jugoslaviji, stohiljaditi štrajkovi i mitinzi, bezbroj protestnih telegrama i pisama upućenih engleskim i američkim vojnim i političkim vođama, strgnuli su mnogima lažne demokratske maske i razvejali u prah i pepeo laži italijanske i svjetske reakcije o ≫ugnjetavanju≪ Italijana, o ≫Titovom imperijalizmu≪ i ≫metodama sličnim fašističkim≪. „Pitanje Trsta≪ koje je svjetska reakcionarka štampa toliko naduvala razvija se svakim danom tako, da se oštrica namijenjena protivniku naše zemlje okreće protiv samih reakcionarnih mračnjaka. U njegovom svjetlu sve se jasnije razotkrivaju njihove zadnje namjere. Vještačkim izazivanjem sličnih pitanja i u drugim dijelovima Evrope, oni žele da spriječe poslijeratnu konsolidaciju, da razbiju demokratsko jedinstvo našeg kontinenta koje se među narodima iskovalo u toku rata. Oni hoće u rovitom političkom stanju i mutnoj međunarodnoj situacji da ostvaruju svoje sebične imperijalističke ciljeve. Naša zemlja, koja je narodima Evrope pružila primjer borbe za slobodu i narodnu demokraciju je trn u oku svjetskoj reakciji. A ono što svjetsku reakciju najviše zabrinjava, što izaziva njeno bjesnilo, jeste baš Trst sa njegovim stanovništvom .Italijansko-jugoslovensko bratstvo koje se u Trstu tako snažno manifestovalo, minira onaj bedem koji bi neprijatelji mira i demokratije htjeli da podignu, kako bi spriječili spajanje demokradije Balkana sa demokracijom Apenpnskog poluostrva. Pozicije naše zemlje u rješavanju pitanja naših granica sa Italijom, koje će konačno biti određene mirovnom konferencijom, jesu vrlo široke i solidne. Iza nas stoji snaga svjetske demokracije, čije su simpatije prema nama posljednjih dana povodom manifestacija našega življa u ≫spornoj zoni<, još više porasle.