Konferencija u Berlinu učvrstila je odnose i proširila okvir saradnje između SSSR-a, Engleske i SAD-a 17 jula 1945 godine pretsjednik SAD-a Hari S. Truman, pretsjednik Sovjeta narodnih komesara Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika generalisimus J. V. Staljin i ministar pretsjednik Velike Britanije Vinston S. Čerčil zajedno sa g. Klementom R. Atlijem sastali su se na Berlinskog konferenciji. Njih su pratili ministri vanjskih poslova triju vlada: B. M. Molotov, D. F. Berns i A. Idn, načelnici štabova i drugi savjetnici. U periodu između 17 i 25 jula održano je 9 sjednica., Poslije toga konferencija je bila prekinuta 2 dana, t. j. za vrijeme objavljivanja rezultata opštih izbora u Velikoj Britaniji 28 jula g. Atli se vratio na konferenciju u svojstvu ministra pretsjednika i u pratnji novog ministra vanjskih poslova g. E. Bevina. Održane su još 4 sjednice. Za vrijeme trajanja konferencije održavali su se redovni sastanci pretsjednika triju vlada u prisustvu ministara vanjskih poslova i posebna savjetovanja ministara vanjskih poslova. Komisije, formirane na konferenciji ministara vanjskih poslova, čiji je zadatak bio pripremanje žpitanja, također su zasjedale svakodnevno. Sjednice su održavane u SesilijanHofu, blizu Potsdama, Konferencija se završila 2 avgusta 1945 godine. Stvorene su važne odluke i sporazumu Po drugim pitanjima izmijenjena su mišljenja. Razmatranje ovih problema biće nastavljeno u Savjetu ministara vanjskih poslova, koji je uspostavljen na ovoj konferenciji. Pretsjednik Truman, generalisimus Staljin i ministar pretsjednik Atli napuštaju konferenciju koja je učvrstila odnose između triju vlada i proširila okvir njihove saradnje i razumijevanja sa novom vjerom da će njihove vlade i narodi zajedno sa drugim Ujedinjenim nacijama obezbijediti stvaranje pravičnog i čvrstog mira. U USPOSTAVLJANJE SAVJETA MINISTARA VANJSKIH POSLOVA a) Konferencija je postigla sporazum o uspostavljanju Savjeta ministara vanjskih poslova u kojem je zastupljeno 5 glavnih država u cilju nastavljanja pripremnih radova za regulisanje mirovnih ugovora i proučavanja drugih pitanja koja, prema sporazumu između učesnika, mogu s vremena na vrijeme biti predložena Savjetu. Tekst sporazuma o uspostavljanju Savjeta ministara vanjskih poslova glasi: 1) Mora biti ustanovljen Savjet ministara vanjskih poslova u čiji će sastav ući ministri vanjskih poslova Ujedinjenog kraljevstva, SSSR, Francuske i SAD-a. 2) a) Savjet će redovno zasjedati n Londonu, gdje će će biti stalno mjesto boravka Ujedinjenog sekretarijata koji će biti obrazovan od strane Savjeta. Svakog ministra vanjskih poslova mora pratiti zamjenik visokog ranga. On mora imati punomoć da vodi poslove za vrijeme otsustva svoga ministra vanjskih poslova. Njima se dodjeljuje mali kadar tehničkih saradnika. b) Prva sjednica Savjeta održaće se u Londonu najkasnije do 1 septembra 1945 godine. Sjednice se mogu održavati prema zajedničkom sporazumu i u drugim prijestolnicama. 3) a) Kao prvi i neodložni zadatak Savjet mora izraditi elaborat za ugovore u vezi s Italijom, Rumunijom, Bugarskom, Madžarskom i Finskom da bi ih mogao bez odugovlačenja podnijeti Ujedinjemim nacijama. Isto tako treba da izradi prijedloge o regulisanju neriješenih teritorijalnih pitapja u vezi sa svršetkom rata u Evropi. Savjetu će biti stavljeno u dužnost da pripremi prijedloge o sređivanju prilika u Njemačkoj, koji će biti prihvaćeni od strane njemačke vlade, kada ona bude obrazovana. b) Prilikom rješavanja svakog od ovih zadataka u Savjetu će učestvovati pretstavnici država-potpisnica kapitulacije i zainteresovanih zemalja. Pri rješavanju pitanja u vezi sa Italijom, Francuska će se smatrati kao stranka koja je potpisala uslove kapitulacije Italije. Drugi članovi učestvovaće u savjetovanjima pri rješavanju pitanja po kojima su oni neposredno zainteresovani. c) O drugim pitanjima Savjet će raspravljati s vremena na vrijeme prema sporazumu između vlada koje su zastupljene. 4) a) Prilikom proučavanja pitanja koja se odnose na razne države, Savjet će ih, ukoliko već nisu u Savjetu zastupljene, pozvati da pošalju svoje pretstavnike. b) Savjet može da prilagodi proceduru svog rada karakteru datog problema. U nekim slučajevima on može potpuno samostalno donositi predloge, dok opet u drugim slučajevima Savjet može sazvati konferenciju država najviše zainteresovanih u tom problemu. c) Prema odluci konferendje svaka od triju vlada uputila je istovjetne pozive vladama Kine i Francuske da prihvate ovaj tekst i pristupe uspostavljanju Savjeta. d) Uspostavljanje Savjeta ministara vanjskih poslova zbog posebnih razloga koji su navedeni u tekstu, neće biti u suprotnosti sa odlukama Krunske konferencije prema kojima se morČu održavati povremena savjetovanja ministara vanjskih poslova SAD-a i Velike Britanije. e) Konferencija je uzela v obzir i postojanje Savjetodavne komisije u vezi sa sporazumom o stvaranju Savjeta ministara vanjskih poslova. Sa zadovoljstvom je bilo konstatovano da je komisiji uspjelo da izvrši svoje osnovne zadatke i podnese svoje predloge koji se tiču bezuslovne kapitulacije Njemačke, zona okupacije u Njemačkoj i Austriji i medusavezničkog kontrolnog mehanizma u ovim zemljama. Zaključeno je da će pojedinosti u pogledu koordiniranja politike saveznika u vezi s kontrolom nad Njemačkom i Austrijom ubuduće ulaziti u nadležnost Kontrolnog savjeta u Berlinu i Savezničke komisije u Beču. U vezi sa ovim preporučuje se raspuštanje Savjetodavne komisije. III O NJEMAČKOJ Savezničke armije vrše okupaciju cjelokupne Njemačke i njemački je narod počeo ispaštati strašne zločine koje je izvršio pod rukovodstvom onih kojima jc u svemu potpuno odobravao i slijepo im se pokoravao. Na konferenciji je postignut sporazum o političkoj i ekonomskoj saradnji saveznika prema pobijeđenoj Njemačkoj za vrijeme trajanja savezničke kontrole. Ovaj sporazum ima za cilj izvršenje odluke Krimske deklaracije o Njemačkoj. Njemački militarizam i nacizam biće iskorijenjeni i saveznici će u duhu sporazuma poduzeti sve potrebne mjere, kako Njemačka nikada više ne bi mogla ugroziti svoje susjede i i postati opasna po održanje svjetskog mira. Saveznici nemaju namjeru da unište njemački narod, niti da od njega stvore robove. Saveznici namjeravaju da pruže njemačkom narodu mogućnost uređenja zemlje na demokratskoj i miroljubivoj osnovi. Ako će njemački narod upotrebiti svoje snage za postizanje ovog cilja onda će inu poslije izvjesnog vremena biti omogućeno da zauzme opet svoje mjesto medu slobodnim i miroljubivim narodima svijeta. Tekst ovog sporazuma glasi: POLITIČKI I EKONOMSKI PRINCIPI KOJIMA SE TREBA RUKOVODITI U POSTUPKU PREMA NJEMAČKOJ ZA VRIJEME POČETNOG KONTROLNOG PERIODA A) Politički principi: 1) Prema sporazumu sa vlastima u Njemačkoj, vrhovnu vlast u Njemačkoj vršiće glavni komandanti oružanih snaga SSSR-a, SAD-a, Velike Britanije i Francuske, svaki u svojoj zoni okupacije prema instrukcijama svojih vlada a također zajedno sa članovima Kontrolnog savjeta po pitanjima koja se tiču Njemačke u cjelini. 2) Ukoliko je to ostvarivo, postupak sa njemačkim stanovništvom treba da bude jednoobrazan u cijeloj Njemačkoj. 3) Cilj okupacije Njemačke, kojom će rukovoditi Kontrolni savjet je: I) potpuno razoružanje, demilitarizacija Njemačke i likvidiranje cjelokupne njemačke industrije koja bi mogla služiti ratnim ciljevima, ili kontrola nad ovom proizvodnjom. Radi ove svrhe: a) Sve kopnene, pomorske i vazdušne snage Njemačke — SS, SA, SD i Gestapo sa svim pripadajućim organizacijama, štabovima i ustanovama, uključujući generalštab, oficirski kor, rezerviste, vojne Škole, organizacije veterana rata i sve druge vojne i poluvojne organizacije zajedno sa njihovim klubovima i društvima koja služe interesima podržavanja vojnih tradicija Njemačke — biće potpuno i definitivno ukinute kako bi se zauvijek spriječilo uspostavljanje ili reorganizacija njemačkog militarizma ili nacizma; b) Cjelokupno naoružanje, municija i ratno oružje i sva specijalna sredstva za njihovu proizvodnju moraju biti predata saveznicima ili uništena. Svaka ptoizvodnja aviona, naoružanja, municije i ratnog materijala biće spriječena. II) Treba uvjeriti njemački narod da je on pretrpio potpuni poraz na bojnom polju i da on ne može izbjeći odgovornosti koju je sam navukao na sebe zbog bespoštednog vođenja rata i fanatičkog otpora nacista koji su uništili privredu Njemačke i prouzrokovan haos i patnje. III) Uništiti nacional-socijalističlju partiju i njezine filijale i ostale organizacije, ukinuti sve nacističke ustanove, onemogućiti njihovo ponovno oživljavanje ma u kome obliku i spriječiti svaku nacističku ili militarističku djelatnost ili propagandu. IV) Pripremiti definitivnu rekonstrukciju njemačkog političkog života na demokratskoj osnovi i eventualno učešće Njemačke u međunarodnom životu. 4) Svi nacistički zakoni koji su služili kao baza za hitlerovski režim ili koji su s c žzasnivali na rasnoj, religijskoj ih političkoj pripadnostižmoi raju bti uklonjeni. Neće se trpiti niI kakva diskriminacija bila ona prav! na, administrativna ili ma kakve druge prirode. 5) Ratni zločinci i oni koji su učestvovali u stvaranju nacističkih mjera i prema tome vršili zločine i razna zvjerstva moraju biti uhapšeni i predati sudu. Nacistički prvaci, uticajni simpatizeri nacista i rukovodioci nacističkih ustanova i organizacija i sva druga lica, koja su opasna za savezničku okupaciju i njene ciljeve, moraju biti uhapšena i internirana. 6) Svi članovi nacističkih partija koji su aktivno učestvovali u njenom radu i sva druga lica koja su neprijateljski raspoložena prema savezničkim ciljevima moraju biti uklonjena sa javnih ili polujavnih dužnosti i sa odgovornih položaja u važnim privatnim preduzećima. Na ove položaje moraju doći lica koja se prema svojim poht.čkim i moralnim kvaiitetima smatraju sposobna da doprinesu razvitku piavih demokratskih ustanova u Njemačkoj. 7) Prosvjeta u Njemačkoj mora biti pod kontrolom, kako bi se potpuno iskorjenile nacističke i militarističke doktrine i kako bi se omogućio uspješan razvitak demokratskih ideja u školi. 8) Sudstvo će biti reorganizovano saobrazno principima demokratskog pravosuđa na osnovu zakonitosti i ravnopravnosti svih građana bez obzira na nacionalnost i religiju. 9) Upravljanje Njemačkom mora ići u pravcu decentralizacije političke strukture. U ovu svrhu: I) Lokalna samouprava biće uspostavljena u cijeloj Njemačkoj na demokratskim načelima i preko posebno izabranih savjeta. To mora biti izvršeno utoliko brže ukoliko to dopuštaju razlozi vojne bezbjednosti i ciljevi vojne okupacije. II) U cijeloj Njemačkoj moraju biti dopuštene i odobrene sve demokratske pelitičke partije i sazivanje javnih zborova i javnih rasprava u vezi sa njihovim radom. III) Princip pretstavništva i biranja mora biti uveden u rejonske i provincijske uprave i to čim prije, ukoliko se primjena tog principa pokaže uspješnom u lokalnoj samoupravi. IV) Zasada neće biti obrazovana nikakva centralna njemačka vlada. Ipak će biti uspostavljeni neki centralni njemački administrativni departmani, koji će igrati važnu ulogu, čiju će upravu voditi državni sekretari, posebno u resorima finansija, trasnporta, saobraćaja, vanjske trgovine i industrije. Ovi će departmani radit1 pod rukovodstvom Kontrolnog savjeta. 10) Obzirom na potrebu očuvanja vojne bezbjednosti biće dopuštena sloboda riječi, štampe i religije, a vjerske ustanove biće poštovane. Stvaranje slobodnih sindikata isto tako dolazi u obzir u vezi sa održavanjem vojne bezbjednosti. B) Ekonomski principi: 11) U cilju uništenja njemačkog ratnog potencijala, proizvodnja municije, ratnog oruđa, kao i proizvodnja svih tipova aviona i pomorskog brodovlja, mora biti Zabranjena. Proizvodnja metala, hemijskih produkata, mašina i drugih predmeta neophodno potrebnih za vojne ciljeve mora biti strogo kontrolisana i ograničena u srazmjeri sa mirnim opskrbnim potrebama Njemačke. Sva proizvodnja osim dozvoljene mora biti ograničena prema reparacionom planu međtisavezne reparacione komisije koga su odobrile vlade zainteresovanih zemalja ili mora biti uništena. 12) U najkraćem roku njemačka privredi mora biti decentrahzovana u cilju uništenja postojeće prekomjerne koncentracije, ekonomskih snaga, naročito u obliku kartela, sindikata, trustova i drugih. 13) Pri organiziranju njemačke privrede glavna pažnja mora biti poklonjena razvitku seoskog gospodarstva t industrije za unutrašnje potreb 14) Za vrijeme okupacije Njemačka mora biti smatrana kao jedna ekonomska cjelina. Radi toga mora biti uvedena jedinstvena politika prema: a) proizvodnji i raspodjeli produkcije rudarske industrije; b) seoskom gospodarstvo, šumarstvu i ribolovu; c) zaradi, cijenama i racioniranja produkata; d) programu urota i izvoza za cijelu Njemačku; e) novčanom i bankovnom, poreskom i carinskom sistemu; f) reparacijama i uništenja vojaoindustrijskog potencijala; g) transportu i saobraćaju. Pri provođenju ove politike treba uzimati u obzir različite lokalne nslove. 15) Mora biti postavljena saveznička kontrola nad njemačkom privredom, ali samo u potrebnim granicama: a) Za izvršavanje programa industriskog razoružanja i demilitarizacije, reparacija i dopuštenog uvoza i izvoza; b) Za obezbjeđenje proizvodnje robe i posluge potrebne za zadovoljavanje potreba okupacionih snaga i lica premještenih u Njemačku. Pod robom treba razumijevati ono što je važno za podržavanje prosječnog životnog nivoa u Njemačkoj, ali tako da ovaj nivo ne nadmašuje prosječni životni nivo evropskih zemalja. (Pod evropskim zemljama razumijevaju se sve evropske države izuzev Engleske i Sovjetskog Saveza); c) Za oslobođenje ravnomjerne raspodjele, kako to ustanovi Kontrolni savjet, predmeta među različite zone tako da bi se uravnotežila privreda п cijeloj Njemačkoj i smanjile potrebe uvoza: d) Radi kontrole nad njemačkom industrijom i svim ekonomskim i finansijskim međunarodnim poslovima, uključivši izvoz i uvoz u svrhu sprječavanja razvitka vojnog potencijala Njemačke i postizavanja drugih zadataka; e) Radi kontrole nad svim njemačkim društvima ili privatnim naufnoistraživačkim i eksperimentalnim ustanovama, laboritorijumima itd. U vezi sa ekonomskom djelatnošću. 16) Radi uvođenja i podržavanja ekonomske kontrole, koju je ustanovio Kontrolni savjet, mora biti stvoren njemački administrativni aparat i njemačke vlasti moraju biti pozvane, u koliko je to moguće, većem broju dapreuzmu upravljanje ovim aparatom. Na ovakav način Njemačkom će narodu biti stavljeno do znanja da odgovara za upravljanje i svaku vrstu sabotaže. Svaki način upravljanja koji ne bude u skladu sa ciljevima okupacije biće zabranjen. 17) Moraju biti neodložno poduzete mjere koje se tiču: a) izvođenja potrebnog boravka transporta; b) povećanja proizvodnje uglja; c) maksimalnog povećanja seoske produkcije; d) izvođenja hitnog popravka stanova i opštinskih preduzeća. 18) Kontrolni savjet mora poduzeti potrebne korake da bi ostvario k ntrolu i upravu nad svim njemačkim aktivama u inozemstvu koji još nisu dospjeli pod kontrolu Ujedinjenih nacija koje su sudjelovale u ratu protiv Njemačke.19) Poslije isplate reparacije njemačkog naroda, mora ostati dovoljno sredstava da bi mogao opstati bez pomoći izvana. Prilikom sastavljanja privrednog plana Njemačke moraju biti izlužena pojedina sredstva za uvoz koji će biti odobren od strane Kontrole savjeta u Njemačkoj. Doboitak od izvoza produkata i zaliha robe ići će u prvom redu za isplatu uvoza.Ovaj uslov se neće primjenjivati na industrijske instalacije i na produkte spomenute u tačkama 4a) i 4b) sporazuma o njemačkim reparacijama. IV SPORAZUM O REPARACIJAMA Saglasno odlukama Krimske konferencije o prisiljavanju Njemačke da kompenzira, u koliko je moguće većem stepenu. štetu i patnje koje je nananijela Ujedinjenim nacijama i za koje njemački narod mora snositi odgovornost, bio je postignut slijedeći sporazum o reparacijama: 1) Reparacioni zahtjevi SSSR-a biće zadovoljeni izvozom iz zone okupirane od strane SSSR-a i iz odgovarajućih njemačkih investicija u inostranstvu. 2) SSSR će zadovoljiti reparacione zahtjeve Poljske iz svoga dijela reparacija. 3) Reparacioni zahtjevi SAD-a, Velike Britanije i drugih zemalja koje imaju pravo na reparacije, biće zadovoljeni iz zapadnih ona i iz odgovarajućih njemačih investicija u inoslranstvu. , 4) Dopuna reparacijama koje će Sovjetski Savez primiti iz svoje zone okupacije dobiće naknadno iz zapadnih zona: a) 15% sposobnih za Iskorištavanje I potpunih industrijskih važnih postrojenja, u prvom redu metalurške, hemijske i mašinske industrije, koja nisu nepohodno potrebna za njemačka mirnodopsku privredu, mora biti izlučeno iz zapadne zone Njemačke. U naknada Njemačka će primiti odgovarajuću vrijednost u životnim namirnicama, uglju, cinku, drvenoj gradi, glinenim prerađevinama, nafti i drugom materijalu o čemu ve se pregoharati. b) 10% Industrijskih instalacija koje п!зи nephodno potiČbne za Njemačku i koje moraju biti izlučene iz zapadnih zona radi izvručenja sovjetskoj vladi za račun reparacija bez naplate. Iztučenje instalacija pometiutiii u gore navedenim tačkama a) i b) biće izvršeno istovremeno. 5) Broj instalacija koje će biti izlafene iz zapadnih zona za račun reparacija mora biti određen najdalje u toku 6 mjeseci. 6) Izlučenje važnih industrijskih instalacija počeće odmah čim se pruži mogućnost i biće dovršeno u toku od dvije godine poslije odluke o kojoj sc govori u tačci 5). Isporuku produkata o kojima se govori u paragrafu 4a) počećc odmah čim to bude moguće i biće izvršeno od strane Sovjetskog Saveza prema ugovoru tokom 15 dana od spomenutog datuma. Odluke o količinama i karakteru važnih industrijskih instalacija koje nisu neophodno potrebne za njemačku mirnodopska privredu i zbog toga potpadaju pod reparaciju, biće donešene od Kontrolnog savjeta, u saglasnosti sa politikom koju je prihvatila Savezna komisija za reparacije, uz učešće Francuske, ali konačne će odluke donijeti komandanti zona iz kojih će biti instalacije izlučene. 7) Do određivanja cjelokupne količine instalacija, koje će biti izluče_ ne, biće izvršeni neke isporuke oiilbž instalacija, koje budu određene na način kako je označeno u zadnjoj rečenici tačke 6. 8) Sovjetska se vlada odriče svih reparacionih zahtjeva na akcije njemačkih preduzeća. koja se nalaze u zapadnim zonama okupirane Njemačke kao i па njemačke aktive u inozemstvu osun u zemljama koje su pomenute u tačci 9. 9) Vlade SAD-a i Velike Britanije odriču se sviju zahtjeva na akcije pjemačkih preduzeća, koja se nalaze д istočnoj zoni okupirane Njemačke, a takođe i na njemačke inostrane aktive u Bugarskoj, Finskoj, Madžarskoj, Rumuniji i istočnoj Austriji. 10) Sovjetska vlada nema prefenzija na zlato koje su saveznička frrpe zaplijenile u Njemačkoj. V NJEMAČKA MMORNARICA I TRGOVAČKI BRODOVI Konferencija se principijelno sporazumila o mjerama za iskorištavanje njemačke flote i trgovačkih brodova koji su se predali. Odlučeno je da sve tri vlade оdrede stručnjake koji će zajedno pristupiti detaljnom provođenju spomenutih principa. Sve tri vlade daće istovremeno zajedničku izjavu. VI GRAD KENTGSEERG I PRIPADAJUĆI REJON Konferencija je razmotrila prijedlog sovjetske vlade o tome da se prije konačnog rješenja teritorijalnih pitanja na mirovnim pregovorima zapadne granice SSSR-a izmijene tako da idu uz Baltičko More od tačke na istočnoj obali danciške luke na istok, sjevernije od linije Bransberg-Goždar prema granici Litve, Poljske i istočne Pruske. Konferencija je prihvatila u principu prijedlog sovjetske vlade o predaji Sovjetskom Savezu gradi Kenigsberga i pripadajućeg rејоnа. Ipak će tačna granica biti utvrđena naknadno prema mišljenju stručnjaka. Pretsjednik SAD-a i ministar pretsjednik Velike Britanije izjavili su da će oni ovaj prijedlog iznijeti u toku prelstojećih mirovnih pregovora. VII O RATNIM ZLOČINCIMA Tri vlade razmotrile au 1 osvmule su se na razgovore koji su se posljednjih nedjelja vodili u Londonu između engleskih, američkih, sovjetskih i francuskih pretstavnika u cilju postizavanja sporazuma o metodama suđenja svim glavnim ratnim zločincima, čiji zločini, prema moskovjkoj deklaraciji od oktobra 1943 godine, nisu vezani za određeno geografsko mjesto. Tri vlade su ponovno potvrdile svoju odluku, da se ovi zločinci podvrgnu brzom i pravičnom sudu. Oni se nadaju da će pregovori u Londonu dovesti do brzog sporazuma i smatraju kao vrlo važno, da suđenje ovim zločincima počne što prije. Prva lista okrivljenih biće objelodanjena do 1 septembra ove godine. VIII O AUSTRIJI Konferencija je proučila prijedloge sovjetske vlade o proširenju kompetencije privremene austrijske vlade na cijelu Austriju. Tri vlade sporazumile su se da će one proučiti ovo pitanje poslije ulaska en gleskih i američkih trupa u Beč. IX DEKLARACIJA O POLJSKOJ Konferencija je uzela u razmatranje pitanja koja se odnose na Privremenu poljsku vladu narodnog jedinstva, kao i zapadne granice poljske države. U pogledu Privremene poljske vlado narodnog jedinstva, ml smo stali na zajedničko stanovište i po tom izjavljujemo slijedeće: a) Odobrili smo sporazum sklopljen između pretstavnika Poljaka ia Poljske i inostranfctva, koji je sklopljen u duhu zaključaka Krimske konferencijo.. Sve tri vlade priznale su Poljsku privremenu vladu nacionalnog jedinstva. Vlade Velike Brita:.. je i Sjedinjenih Država uspostavilo su sa Poljskom privremenom vladom diplomatske odnose, a ujedno su otkazale dalje priznavanje legalnosti bivše Poljske vlade u Londonu, koja više ne postoji. Vlade Sjedinjenih Država i Velike Britanije poduzele su sve potrebno, da se zaštiti posjed Poljske privremene vlade nacionalnog jedinstva, kao legalne vlade poljske države, odnosno sva imovina koja pripada poljskoj državi a koja se nalazi na njihovim teritorij ama ili teritorijama pod njihovom kontrolom, bez obzira kakav oblik ima ta imovina. Oni su so primili dužnosti da takvu imovinu predaja Poljskoj privremenoj vladi nacionalnog jedinstva i da se poduzme sve, kako bi se primijenilo potrebne pravne mjere za vraćanje u posjed svih tih vlasništva poljske države, osobito onih, koja bi mogla da budu na nezakonit način otuđena od nje. Pretstavnici triju vlada pozabavili su se pitanjem pomoći, koju treba pružiti poljskoj privremenoj vladi nacionalnog jedinstva, za povratak u Poljsku svih onih njenih građana koji to žele. One će učiniti cve moguće da se ti Poljaci što prije vrate u svoju domovinu. Nadaju se da će Poljacima-povratnicima biti zajamčena sva ona lična .prava, koja uživaju Poljaci u domovini. Privremena poljska vlada narodnog jedinstva će, saglasno odlukama donesenim na Krimskoj konferenciji provesti slobodne, ničim neometane izbore, po mogućnosti što prije, na osnovu opšteg izbornog prava i tajnog glasanja, u kojima će imati pravo učestvovanja i postavljanja kandidata sve demokratske i antinacističke stranke. Isto tako će poljska vlada zajamčiti pretstavnicima savezničke štampe da potpuno slobodno daju izještaje o toku događaja u Poljskoj prije a i poslije izbora. b) što se tiče zapadnih granica Poljske sklopljen je slijedeći sporazum: U smislu odluka donešenih na Krimskoj konferenciji šefovi triju vlada razmotrili su mišljenje Privremene poljske vlade nacionalnog jedinstva po pitanju teritorija na sjeveru i zapadu koje Poljska treba da dobije. Pretsjednik Krajove rade narodove i članovi Privremeno poljske vlade nacionalnog jedinstva bili su primljeni na konferenciji i izložili su svoje stanovište. Vlade triju država potvrdile su svoje ranije mišljenje, da konačno utvrđivanje granica Poljske treba da se odloži sve do mirovne konferencije, šefovi triju vlada složili su se u tome, da do konačnog uređenja zapadnih granica Poljske, bivši njemački teritorij na Istoku od linije koja prolazi od Baltičkog mora, zapadno od Svineminđe, a odatle na rijeku Odru do ušća rijeke Neise, i zapadno do čehoslovačke granice, uključivši dio istočne Pruske, koji prema riješenju Berlinske konferencije ne potpada pod upravu Sovjetskog Saveza, kao i bivšislobodni grad Dancig, treba da budu pod upravom poljske države, pa prema tome Tif mogu se smatrati dijelom : Sovjetske okupacione zone Njemačke X SKLAPANJU UGOVORA O MIRU S ITALIJOM I O NJEZINOM PRIJEMU U ORGANIZACIJU UJEDINJENIH NARODA Konferencija je riješila da izda slijedeću izjavu o opštoj politici, po kojoj bi saveznici trebali odobriti sklapanje ugovora o miru, poslije pobjedonosnog okončanja rata u Evropi. Tri vlade smatraju da dosadašnje abnormulno .stanje i položaj u Italiji, Rumuniji, Bugarskoj, Madžarskoj i Finskoj treba da bude prekinuto zaključivanjem ugovora o miru. One su uvjerenja, da i druge zainberesovane savezničke vlade dijele njihovo mišljenje. Sa svoje strane tri vlade su izjavile svoju spremnost za sklapanje mira в Italijom. One smatraju da će im to biti prvi zadatak među hitnim i važnim zadacima, koje treba da pretrese Savjet ministaia vanjskih poslova. Italija je prva izašla iz osovine, ona se otela od Nijemaca, a porazu Njemačke je i ona materijalno doprinijela svojom ulogom, a sada učestvuje zajedno sa saveznicima u borbi protiv Ji.pana. Italija se sama oslobodila od fašističkog režima i učinila veliki korak naprijed u pravcu stvaranja demokratske uprave, prema tome postoji mogućnost sklapanja takvog ugovora o miru i treba izaći u susret demokratskoj vladi Italije. Tri vlade će učiniti sve što je potrebno, da se želja Italije što prije ispuni i nastojaće da molba Italije, o njenom primanju za člana organizacije Ujedinjenih nacija bude povoljno riješena. Tri vlade predložile su Savjetu ministara vanjskih poslova i stavljaju im u dužnost, da učini sve pripreme za sklapanje ugovora o miru sa Bugarskom, Finskom, Madžarskom i Rumunijom, Molbama priznatih demokratskih vlada naprijed navedenih država, tri vlade će dati podrška da budu primljene kao članice u organizaciji Ujedinjenih naroda. Svaka od tri vlade saglasna je, da treba u najskorije vrijeme da dođe do uspostave diplomatskih odnosa sa Finskom, Rumunijom, Bugarskom i Madžarskom još prije zaključenja ugovora o miru в tim državama. Tri vlade ne sumnjaju u to, da će poslije završenog rata u Evropi biti omogućeno pretstavnicima njihove štampe, da djeluju u punoj slobodi i obavještavaju nesmetano svijet o događajima u Rumuniji, Bugarskoj, Finskoj i Madžarskoj. Ovo se odnosi i na pristanak drugih država u pogledu ulaska ovih država u članstvo organizacije Ujedinjnih nacija. Tačka IV ustava Ujedinjenih nacija glasi: 1) Svaka miroljubiva država ima mogućnost da bude primljena kao članica organizacije Ujedinjenih nacija s tim, da na sebe primi i da se drži svih obaveza, predviđenih ustavom, dajući izjavu da mogu i da žele, da te obaveze i izvršuju. 2) Svako primanje u članstvo organizacije Ujedinjenih nacija uslovljeno je prethodnim odobrenjem skupštine, a po preporuci Savjeta bezbjednosti. Tri vlade uzele su na sebe brigu oko primanja u članstvo država, koje su još tokom rata prešle na stranu saveznika, a koje su voljne da prihvate sve uslove koji su neophodni za primanje u članstvo. Tri vlade su se ujedno obavezale, đa neće dati svoju podršku molbi španske vlade, koja želi da bude primljena u članstvo. Ona, po svom karakteru nedemokratska i stvorena uz podršku država osovine, kao i zbog svoje unutrašnje strukture i povezanosti sa državama agresije, nema uslova da bude primljena u članstvo organizacije. XI O MANDATSKIM PODRUČJIMA Konferencija je uzela na razmatranje prijedlog sovjetske vlade po pitanju teritorija, koje se nalaze pod kontrolom, a za koje je odlukom Krimske konferencije i Poveljom organizacije Ujedinjenih nacija određen zaseban statut. Poslije izmjene misli doneseno je riješenje po pitanju sudbine bivših talijanskih kolonijalnih zemalja. Riješeno je da odluka po tom pitanju treba da bude donesena na mirovnoj konferenciji s Italijom, pa će stoga pitanje talijanskih kolonija biti prethodno razmotreno od strane Savjeta ministara vanjskih poslova u septembru ove godine. XII O REVIZIJI PROCEDURE RADA SAVEZNE KONTROLNE KOMISIJE U RUMUNIJI, BUGARSKOJ I MADŽARSKOJ Tri vlade su saznale da su sovjetski pretstavnici u savezničkim kontrolnim komisijama u Rumuniji, Bugarskoj i Madžarskoj podnijeli pretstavnicima Velike Britanije i Sjedi-ž njenih Država prijedlog za poboljšanje rida Kontrolne komisije. Sada, kada je u Evropi prestao rat, tri su sc vlade suglasile da je potrebno đa se dosadašnji rad savezničke kontrolne komisije podvrg reviziji u tim državama. Uzeće se u obzir interesi i odgovornost tih vlada koje su u zajedničkom radu i nastojanjima strana ugovomica voljne đa sklope novi sporazum na ha*; dosadašnjeg iskustva. XIII POSTEPENO PRESELJAVANJE NJEMAČKOG STANOVNIŠTVA Konferencija je postigla elijedeći sporazum o iseljavanju Nijemaca iz Poljske, čehoslovačke i Madžarske Tri vlade su svestrano pretresle to pitanje pa su se složile da je potrebno preseljavanje njemačkog stanovništva iz Poljske, Čehoslovačke i Madžarske u Njemačku. One su se saglasile u tome, da svako preseljavanje koje se bude provodilo, treba da bude organizovano ha human način tako, da se priliv tolikog broja preseljenih Nijemaca ne bude suviše teško osjećao, jer okupacione vlasti i onako imaju mnogo teškoća sa izbjeglicama. Oni se nadaju da će Kontrolni savjet u Njemačkoj u prvom redu povesti računa da ti preseljeniđ budu podjednako raspodijeljeni po svim okupacionim zonama. Stoga treba posvetiti naročito pažnja pitanja pravilne raspodjele tih Nijemaca po svim zonama okupacije. Kontrolni savez će dobiti instrukcije od svojih vlada što je moguće prije. Njima će se saoptiti koliko stanvništvo treba da bude preseljeno, koliko je već došlo u Njemačku i dažće svoje prijedloge u roku, u kome treba da bude izvršeno preseljavanje stanovništva, kako bi se ono moglo odvijati u redu, uzimajući u obzir postojeću situaciju u Njemačkoj. U sito vrijeme Čehoslovačka vlada, Poljska privremena vkada nacionalnog jedinstva i Saveznička kontrolna komijija u Mađarskoj biće obaviještena o svemu navedenom i predložiće im se da vode brigu o preseljavanju njemačkog stanovništva i da o svemu tome obavijeste kontrolni savjet. XIV PREGOVORI O VOJNIM PITANJIM Tokom konferencije održalo se nekoliko sastanaka članova štabova svih triju vlada na kojima su pretresana vojna pitanja od opšteg interesa.