U toku prošle noći iz Mostara su počele da kreću prve grupe iseljenika koji su dobili zemlju u Vojvodini. Najveći broj porodica koje kreću za Vojvodinu sakupljaju se u Mostaru, gdje se ukrcavaju u posebne kompozicije, a zatim kreću dalje, prema Sarajevu. Na ovdašnjoj željezničkoj stanici narodne vlasti i odbori pojedinih masovnih organizacija, organizovali su vrlo svečan ispraćaj naše braće koja odlaze u nove domove. Ispraćaju prisustvuju predstavnici vlasti i antifašističkih organizacija. Sličan ispraćaj, odnosno doček, organizovan je i duž čitave pruge prema Sarajevu, naročito kod Jablanice, gdje se uslijed prekinute pruge vrši prekrcavanje. Uložen je maksimalan napor da transportovanje ogromnog broja iseljenika, koji su dobili zemlju u Vojvodini, bude obavljeno što brže i sa što manje zastoja. OKO 5.000 PORODICA IZ HERCEGOVINE DOBILO JE ZEMLJU U VOJVODINI Narodne vlasti u Hercegovini užurbano vrše posljednje pripreme za iseljavanje 5.000 porodica u Vojvodinu. Ovo će se izvršiti u toku dva iduća mjeseca što pretstavlja vrlo kratak rok za ovako krupan poduhvat. Kolonisti treba u toku prve polovine jeseni da stignu u svoje nove kuće i njive da bi na vrijeme mogli obraditi jesenju sjetvu. Hercegovački iseljenici koloniziraće se u velika zbijena i lijepo uređena sela Vojvodine u kojima su nekad stanovali Nijemci. Ukupno će se preseliti više od 30.000 osoba pošto svaka porodica broji prosječno više od 6 članova. Kolonisti će u svojim novim selima dobiti vrlo dobre kuće i gospodarske zgrade, zatim nešto alata i namještaja, dovoljnu količinu sjemena za jesenju i proljetnu sjetvu i hranu do iduće žetve. Oni će u novim krajevima primiti na sebe obradu od 80 - 100.000 jutara napuštene zemlje, koja čeka na ruke koje će je obraditi. Ovim će se mnogo pomoći oživljavanju naše poljoprivrede. Najviše porodica hće se iseliti iz Istočne Hercegovine, iz srezova Bileća, Trebinje, Ljubinje, Gacko, Stolac i Nevesinje, dok će broj iseljenika iz ostalih srezova biti manji. Većinu onih koji će se preseliti čine Srbi iz razloga što su srpska sela Istočne Hercegovine privredno postradala i popaljena kudikamo više nego drugi krajevi, pa se narod lakše odlučuje da krene sa svoga ognjišta. Sa seljacima će se preseliti i jedan manji dio gradske sirotinje, koja danas živi uglavnom neproduktivnim životom, radi nepostojanja razvijene industrije. U ovom broju će biti jedan dio gradskih zanatlija, koji će kada se nasele u velikim vojvođanskim selima pomoći zemljoradnicima da se snađu u novim prilikama. Seljaci u selima Vojvodine neće zateći nikoga, pa ni zanatlija, i zato će im rad ovih zanatlija mnogo pomoći. Kada su narodne vlasti sa predlogom za iseljavanje u najkonkretnijoj formi izišle pred narodne mase, one su ga sa oduševljenjem primile. Svi koji idu, idu dobrovoljno i smatraju se srećnim što će primiti od narodne države ovako veliku pomoć. Za svaku porodicu se posebno odlučuje da li će ići ili ne. Za 3.000 porodica već je sređen materijal I odlučeno je da mogu krenuti. Ostale porodice se sada određuju. Čitava sela žele da se presele. Narodne vlasti su odobrile selu Gornje Hrasno, u stolačkom srezu, da se cjelokupno preseli. Stanovništvo ovog sela je dalo primjer čitavoj Hercegovini dosljednog i upornog antifašističkog borbenog stava i velikih žrtava u toku borbe za slobodu. Iseljenici će sa sobom ponijeti samo lakše stvari i krupnu stoku, goveda i konje. Oni neće nositi svoje oskudno pokućstvo. Sve svoje suvišne stvari mogu prodati. Jedino kuća, zemlja predaće se narodnim vlastima. Pošto sada Jugoslovenska Armija treba da podijeli narodu veći broj velikih ravaljskih konja, narodne vlasti će nastojati da oni koji se iseljavaju dobiju za svoje male brdske konje, ukoliko ih imaju, ove velike ravanjske, koji mnogo više odgovaraju klimatskim uslovima Vojvodine, a da svoje konje ostave u Hercegovini. Iseljenici neće sobom povesti sitnu stoku, pošto ova planinska stoka ne bi odgovarala klimatskim i drugim uslovima u vojvođanskim ravnicama. Sem toga, njen bi prelaz mnogo otežao i onako teške uslove transporta. Međutim, da razni špskulanti ne bii iskoristili to što iseljenici moraju da hitno prodaju svoju stoku, da ih ne bi ucjeljivali, narodne vlasti imaju namjeru da same otkupe pod povoljnim cijenama svu sitnu stoku (radi se o 20.000 do 25.000 ovaca i koza). Radi izvršenja izvanredno obimnih i ozbiljnih poslova oko iseljavanja, hercegovački okružni narodni odbor obrazovao je specijalnu Komisiju za iseljavanje. Po srezovima, iz kojih će se iseliti veći broj porodica, formirane su Sreske komisije. Antifašističke organizacije treba da ukažu punu pomoć ovim Komisijama. Predviđena je mobilizacija svih prevoznih sredstava za prebacivanje iseljenika do željezničke pruge. Na svim mjestima zadržavanja i pretovara, organizovaće se prijem i osigurati topla hrana za ljude i hrana za stoku. Direkcija državnih željeznica će staviti na raspolaganje besplatno posebne kompozicije. Troškovi će se pokriti iz kredita od 500.000 Din koji je za iseljenje prve grupe dodijeljen, a koji se svakako mora povećati. Predviđa se i davanje male novčane pomoći iseljenicima ukoliko to dozvole novčana sredstva. Da bi iseljavanje prošlo što bolje i organizovanije, ono će se vršiti po grupama, jedna grupa sastojaće se od nekoliko kompozicija. Svaka kompozicija imaće no 600 - 1.000 osoba sa malim inventarom i stokom. Na glavnim mjestima pretovara na Alipašinu mostu, u Brodu i Novom Sadu, predviđeno je za sada da djeluju grupe funkcionera narodnih vlasti iz Hercegovine, koji će tamo biti poslati i koji će prihvatiti iseljennke i organizovati pomoć, u saradnji sa mjesnim vlastima.