Da duvanska tvornica u Mostaru dobro radi i da prebacuje postavljene norme - to je već poznato. Međutim, na posljednjem sastanku direktora svih duvanskih tvornica naše federalne jedinice, u Monopolskom inspektoratu u Sarajevu, utvrđene su takve činjenice koje govore da je u svom radu duvanska tvornica u Mostaru daleko odmakla ispred ostalih tvornica naše federalne jedinice. Postizanje što većeg stepena rentabilnosti je novo, za mnoga naša preduzeća, teško pitanje, čija je važnost od osnovnog značaja u izgradnji naše privrede i naših državnih finansija. Baš na tom polju u mostarskoj tvornici duvana postignuti su zavidni rezultati. Razlozi ovoga uspjeha su višestruki. Prvi je svakako puno iskorištenje mašina. U odnosu na predratnu proizvodnju, produkcija mostarske tvornice duvana povećala se za 25%. Istovremeno je tvornica radila sa 284 radnika, iako je prije rata i za vrijeme “NDH” imala 315 - 330 radnika. Radi toga u ovoj tvornici na svaki kilogram prerađenog duvana otpada 0,130 radnog dana (nadnice), dok u drugim tvornicama obrada jednog kilograma duvana traži više radnikovog rada. U ODJELJENJU ZA FABRIKACIJU U tvornici je najvažnije odjeljenje za fabrikaciju. Ono proizvodi cigarete, i od njega zavisi visina produkcije. A tu su radnici udarnici. Nad svakom mašinom stoji tabla koja pokazuje visinu dnevne produkcije. U prirodi je posla, da mašina svaki čas zastajkuje. Samo zato što radnici i radnice u napregnutoj pažnji svakog trenutka uklanjaju zastoje, mašine daju visoku produkciju. A to je ovdje najteže i to radnici savladavaju sa najvećom požrtvovnošću. Na svakoj mašini rade 4 radnika. Jedan od njih je vođa mašine. Ranije su to bili samo muškarci. Danas su u odjeljenju tri radnice vođe mašina. Šef fabrikacije, gdje mašine uz zaglušnu lupu izbacuju svakog sata na stotine hiljada cigareta, je stari duvanski stručnjak Fadil Kurt. Predradnik u odjeljenju je Šefkija Hodžić. Oni sa ponosom gledaju na table iznad mašina tipa “Rapid”, čiji brojevi pokazuju koliko su pojedine mašine proizvele za posljednja tri dana. Kod ovih mašina radi bravar Sadik Mulić. - Mi ne gledamo na radno vrijeme - kaže Sadik. Kad se mašina pokvari - a stare su, lako se kvare i nemaju rezervnih dijelova - mi izvan radnog vremena, a nekad i po noći, sa drugovima iz mehaničke radionice popravimo kvar i mašina mora sutra da radi. Zato u nas jedna mašina prebaci i 100 hiljada cigareta dnevno. Dok on priča, ne prekidajući brzi rad, radosno gledaju oči radnica koje daju sve od sebe za povećanje produkcije, za obnovu zemlje. Ovdje je teško biti najbolji radnik. Zejna Šemšić, Tima Husković, Bosa Gambelić, Draga Mijić su među najboljima. Vođa mašine Neda Bem spada u najpožrtvovnije radnice. SVI RADNICI RADE POŽRTVOVNO U ovoj fabrici, sa lijepim zgradama, uređajem i parkom, proces rada zahtijeva veliku povezanost svih odjeljenja. Ne može fabrikaciono odjeljenje raditi iznad norme, ako odjeljenje za sortiranje, vlazenje i rezanje duvana ne radi iznad norme. Ranije je u odjeljenju za sortiranje duvana radilo 30 radnica, a sada radi 26. Nekad je jedna radnica sortirala 90 kilograma duvana, a sada vrijedne radnice ovog odjeljenja sortiraju po 140 kilograma duvana na dan. U odjeljenju za ručno pakovanje cigareta nekad je radilo 15 radnica, a sada radi 9. Iako je predviđena norma od 28 hiljada na dan, ni jedna radnica ne pakuje manje od 32 hiljade, a većina prebacuje i 40 hiljada. Tako Zalihić Hiba pakuje 42, Žuljević Uma 43, Kevelj Duda 50, Zelić Nafa i Gušanac Fata 51, Maslo Bosa 55 hiljada cigara za 8 časova rada. - Najvještija i najpožrtvovanija je Kazazović Šerifa. Ona pakuje 56 hiljada cigara i time prebacuje normu za 100%. Odjeljenje za mašinsko pakovanje ima radnike koji daju sve od sebe. Kad se jednom uslijed slabog rada starih mašina nagomilalo 5 miliona neupakovanih cigara, (a one ne smiju više od dva dana ostati neupakovane), radnici su radi li 68 sati bez prestanka, na dvije smjene po 12 sati i upakovali nagomilane cigare, a zatim izvan radnog vremena, opravili mašine koje sada pakuju onoliko koliko se izradi. Ovo su radnici sami organizovali i za ovaj prekovremeni rad, kao i za svaki prekovremeni rad, oni ne traže nagrade. Oni su sretni ako produkcija napreduje... - Glavno je da je sloboda i da živimo kao ljudi, - kaže Šerifa Kazazović, i ovu misao i ovaj izraz sreće može se osjetiti u svakom odjeljenju, na svakom radniku. Mašina 2A, pod rukovodstvom bravara Envera Ćumurije pakuje posljednjih dana za 40 - 50 hiljada iznad predviđene norme, iako umjesto naročitog ljepila upotrebljuje brašno razmućeno u vodi. Ćumurija kaže: - Nekad sam jedva čekao da se rad završi, a danas samo mislim kako da iz ovih mašina izvučem što više. Na ovoj mašini radi i Desanka Barbarez kojoj je ovo trideseta godina rada u fabrici i Stoja Palamet koja radi već 26 godina. Stoja je kao dosljedan i istaknuti antifašista u ilegalnom radu, odlikovana medaljom za hrabrost. Na mašini АЗ radi Nikola Šunjić sa svojim veselim pomoćnicama. Za posljednja dva dana on je upakovao 680 i 660 hiljada cigara, a druga smjena na istoj mašini koju vodi bravar Sefić Ismet upakovala je 720 i 640 hiljada iako je kapacitet ove mašine procijenjen na 450 hiljada. Mnogo bi se moglo govoriti o uspjesima svakog odjeljenja, jer velika većina radništva ove tvornice radi samoprijegorno i svjesno ulaže sve svoje snage, znajući da radi za sebe i svoju zemlju. ZA NOVE USPJEHE Sekretar sindikalne podružnice Mustafa Kapetanović priča kako su radnici bili radosni, kad su čuli da je njihova tvornica pokazala najbolje rezultate u našoj federalnoj jedinici. On kaže da su radnici Sarajevske tvornice najavili takmičenje u radu. - Ja bih se radovao kad bi sve tvornice dostigle našu - kaže direktor drug Risto Zurovac, koga svi radnici vole i koga su sada izabrali u gradski odbor. On izlaže kako misli dalje unaprijediti posao. - Mi ne mislimo ostati na ovome; tražićemo puta i načina da poboljšamo proizvodnju još više. Sada ćemo, uz suradnju sindikalne podružnice, izvršiti sistematizaciju u radu, tako da će na svakom poslu na svakoj mašini, biti određen broj radnika i norma rada. Svaki rad iznad norme biće posebno nagrađen, bilo da nagradu dobije grupa (kad više radnika radi na jednoj mašini), bilo pojedinac (sortiranje duvana, ručno pakovanje). Isto tako izvršiće se povećanje plata, u okviru predviđenih satnica onim radnicima koji su do sada bili najbolji na poslu. Tako ćemo zalaganju radnika dati i jednu materijalnu podlogu od čega očekujemo dalje povećanje proizvodnje. Izvršićemo i druge korisne izmjene, među ostalim, zaposlićemo i osam invalida iz narodno-oslobodilačkog rata. U mostarskoj tvornici duvana sve učesnike proizvodnje prožima svijest i želja za što većim udjelom u obnovi, zatim disciplina i požrtvovnost kao neophodni preduslovi uspjeha u radu. Takođe pravilno postavljena saradnja uprave i sindikata, koji svake sedmice na zajedničkim sastancima iznose pregled produkcije, uspjehe i nedostatke u radu, i savjetuju se kako da dalje napreduju i otstrane nedostatke. Sve to doprinosi i još će više doprinijeti povećanju proizvodnje u tvornici, novim i većim uspjesima radnika i rukovodilaca mostarske tvornice duvana.