U Bugarskoj i Jugoslaviji vodi se predizborna kampanje. U Rumuniji je takođe vrlo živahna politički djelatnost. Izborna aktivnost u Jugoslaviji i Bugarskoj vodi se uz veliku političku aktivnost masa i ujedinjenje istinskih demokratskih snaga. Ujedno se opaža i povećano rovarenje opozicionih grupa i grupica koje izražavaju nade reakcije kako u tim zemljama tako i van njih. Napredne snage teže za još većim zbijanjem naroda za izvršenje zadataka povezanih s učvršćenjem i razvojem demokratskih tekovina. Opozicione grupe pak pokušavaju da pocjepaju narodne mase, da ometu demokratizaciju društvenog i političkog života i da okrenu natrag točak istorije. Oslobodivši se, zahvaljujući istorijskoj pobjedi Crvene armije od njemačko-fašističkih tirana, narodi takvih zemalja kao što su Bugarska i Rumunija, postavili su sebi za najveći zadatak da potpuno likvidiraju nacističko nasljedstvo i hitlerovske izrode. Na čelo borbe za riješenje tih zadataka stale su najbolje snage naroda koje su se ujedinile u Otačestveni front u Bugarskoj i Narodni front u Jugoslavij. Vlade tih zemalja vršeći želju naroda učinile su mnogo za iskorjenjivanje fašističkih i profašističkih elemenata. Međutim u balkanskim zemljama još ima nacističkih ostataka. Oni šire u narodu provokacije, priređuju zavjere, napadaju mučke na pretstavnike narodnih vlasti i nastoje da osujete njene mjere. I sasvim je razumljivo da interesi naroda, interesi razvitka demokratije traže najodlučniju borbu za istrijebljenje svih fašističkih i profašističkih snaga a to i jest cilj naprednih demokratskih snaga. Drugi cilj sebi postavlja opozicija. Ona ne rizikuje da otvoreno uzme u zaštitu nacistički ološ. Njihovu zaštitu opozicija pokušava da organizuje pomoću lažnih tumačenja tzv. principa poštovanja od strane većine prava manjine. Opozicija traži slobodnu agitaciju za sve grupice bez izuzetka koje se nalaze ili su objavile da se nalaze u tzv. opoziciji. Poznato je da se u mnogim slučajevima u tzv. manjini nalaze рriје svega fašistički i profašistički elementi. Uzmimo na pr. Rumuniju. Tamo je nedavno bila otkrivena zavjera fašističkih elemenata protiv demokratske vlade. Zavjerenike su činili šačica zakletih narodnih neprijatelja. Od takvih narodnih neprijatelja sastoji se i u Bugarskoj razgolićena teroristička grupa Gestapovaca. Ne mogu se poštovati prava sveopšte manjine a opozicionari traže primjenu principa poštovanja prava manjine na svoje grupice odroda. Oni se šegače sa principima demokratije i u stvari uzimaju u zaštitu krvne neprijatelje naroda. Posebno mjesto u predizbomoj djelatnosti opozicije u tim zemljama zauzimaju napadi tzv. opozicije na tobožnju jednopartivnost demokratskih vlada u Bugarskoj, Rumuniji i Jugoslaviji. Besmislenost i provokatorski karakter tih tvrdnja očigledni su. Zna se da se demokratske vlade tih zemalja na Balkanu oslanjaju na koaliciju antifašističkih demokratskih stranaka, a da se sastoje od njihovih pretstavnika. Rumunjsku vladu na pr. široko podržava takva masovna organizacija kaošto je Nacionalni demokratski front u koji ulazi niz demokratskih organizacija i masovnih organizacija. Da bi se dobio pojam o masovnom karakteru osnova sadašnje rumunjske vlade, dovoljno, je navesti slijedeće: Organizacija rumunjskih seljaka, Zemljoradnički front, čiji je vođa pretsjednik vlade Petar Groza ima 1,500.000 članova, sindikati koji ulaze u opštu konfederaciju rada koja potpomaže vladu imaju 1,300.000 članova, Komunistička, Socijaldemokratska stranka i Nacional-caranistička stranka koje su se priključile vladi imaju oko 340.000 članova. Osim toga vladu podržavaju i mnogobrojne društvene i političke organizacije s najmanje 1,000.000 Članova. Ukupno uzevši osnova sadašnje rumunjske vlade ima najmanje 4 do 5 miliona ljudi koji ulaze u razne političke stranke, društva, sindikate itd. Ako se uzme u obzir da je za vrijeme izbora u rumunjski parlamenat 1933 bilo registrovano 4,330.000 birača, biće jasno da je sadašnja rumunjska vlada istinski pretstavnički organ narodne vlasti. A tzv. opozicija neće da računa s tim. Ignorišući i izopačavajući činjenice opozicione grupe govore o jedno-partivnosti rumunjske vlade. To oni tvrde i za bugarsku i jugoslovensku vladu. Smisao i cilj tih tvrdnji jasni su: pomoću njih opozicione grupe i grupice misle da oslabe i potkopaju slogu naprednih snaga koje su se okupile oka demokratskih vlada, da izazovu nepovjerenje u njih, da stvore uslove u kojima bi se zakočio рroces demokratizacije tih zemalja i skrenuo njihov razvitak na put restauracije starog, trulog političkog sistema. Međutim, narodi tih zemalja znaju za čim teže opozicioni elementi. Eto zašto ti opozicioneri nemaju potpore masa. Svjesni svoje izolovanosti u svojim zemljama opozicione grupe i grupice polažu sve svoje nade u pomoć reakcionarnih krugova i izbjegličkih klika u inostranstvu. U tu svrhu oni šire klevetničke izmišljotine o položaju u tim zemljama, pišu sve moguće memorandume, priređuju opstrukcije, jednom riječju služe se svim sredstvima da kompromituju izbore u očima stranog javnog mišljenja. Upravo tome cilju služi izjava opozicije u Jugoslaviji i Bugarskoj o njenom otkazu od formalnog učešća u izborima. Uzaludni napori! Narodi Jugoslavije, Bugarske i Rumunije cijene i budna oka čuvaju demokratske tekovine koje su izvojevane u žestokim borbama. Nema sumnje da će idući izbori konačno utvrditi u tim zemljama demokratski poredak. Izjaloviće se i ta nada fašista i njihovih reakcionarnih ostataka.