Danas poslije podne održana je četvrta sjednica Savezne skupštine i Skupštine naroda Ustavotvorne skupštine, na kojoj je izvršeno svečano proglašenje Ustava FNRJ. Ovom svečanom činu prisustvovao je pretsjednik Savezne vlade maršal Jugoslavije Josip Broz Tito, pretsjednik prezidijuma Narodne skupštine FNRJ dr Ivan-Ribar, potpretsjednici i sekretar prezidijuma i, članovi Savezne vlade. U diplomatskoj loži nalazili su se članovi diplomatskog kora: Sovjetski ambasador g. Sadčikov, sa članovima ambasade, Francuski ambasador g. Pajar, Turski ambasador g. Koperler, čehoslovački poslanik g. Korbel, Grčki poslanik g. Delijetos, sekretar Američke ambasade g. Freli, švedski otpravnik poslova g. Sergman, pretstavnik Bugarskog poslanstva g. Mečkov i Bugarski poslanik u Varšavi g. Taganov, koji se nalazi na prolazu kroz Beograd. Pretsjedavajući dr. Vidmar otvorio je današnju sjednicu Ustavotvorne skupštine u 16-30 časova i odmah dao riječ sekretaru Jozi Milivojeviću, koji je pročitao zapisnik treće zajedničke sjednice oba doma Ustavotvorne skupštine. Zatim se pretsjednik Dr. Vidmar obratio poslanicima Ustavotvorne skupštine slijedećim riječima: ≫Kako Prema poslovniku zajedničke, sjednice dnevni red zajedničkih sjednica utvrđuje samo Ustavotvorna skupština na Prijedlog pretsjedavajućeg, to treba da odlučimo o dnevnom redu. Ovu zajedničku sjednicu sazvalo je Predsjedništvo Ustavotvorne skupštine dostavljajući skupštini na proglašenje Ustav FNRJ, koji je od Ustavotvorne skupštine primljen njegovim izglasanjem u oba doma. Zbog togu predlažem za današnju, zajedničku sjednicu slijedeći dnevni red: PROGLAŠENJE USTAVA FNRJ Prima li Skupština ovaj dnevni red? (Poslanici oba doma pljeskanjem i znak odobravanja usvajaju predloženi dnevni red.) Pošto je dnevni red primljen, prelazimo na dnevni red i molim sekretara Ustavotvorne skupštine da pročita pismo Pretsjedništva upućeno Ustavotvornoj skupštini. Drug Peruničić ima riječ. Sekretar pretsjedništva Ustavotvorne skupštine Mile Peruničić pročitao je zatim tekst pisma: ≫Ustavotvornoj skupštini, Beograd. Pretsjedništvo oba doma Ustavotvorne skupštine, Savezne skupštine i Skupštine naroda izvijestili su predsjedništvo Ustavotvorne skupštine da su njihovi domovi na dan 30 januara na svom XII sastanku izglasali konačni tekst Ustava FNRJ, izrađen na osnovu nacrta podnijetog u ime vlade od strane ministru za Konstituantu, a sa izmjenama i dopunama predloženim od Ustavotvornih odbora oba doma i naknadnim amandman na koje je podnio zamjenik ministra za Konstituantu kao i sa redakcijskim popravkama predloženim od zajedničke redakcijske komisije oba Ustavotvorna odbora. Na svom XIII sastanku koji je održan takode 30 januara, Savezna skupština usvojila je sa 326 glasova, bez ijednog glasa protiv i bez ijednog uzdržavanja, konačni tekst Ustava koji je prethodno bio usvojen od Skupštine naroda, a Skupština naroda usvojila je na svom XIII sastanku istog dana sa 163 glasa bez ijednog Klasa protiv i bez ijednog uzdržavanja konačni tekst Ustava, koji je prethodno bio usvojen od Savezne skupštine. Na taj način poslije svestrane debate o nacrtu Ustava u odborima i na plenumima oba doma Ustavotvorna skupština primila je Ustav, osnovni zakon naše FNRJ .U isto vrijeme dok su vođene debate o nacrtu Ustava, u Ustavotvornoj skupštini široke narodne mase u cijeloj zemlji na nebrojenim sastancima i konferencijama takođe su uzele najživljeg učešća u proučavanju i diskutovanju nacrta Ustava. Sa tih sastanaka u kojima je radni narod grada i sela pokazao najveće oduševljenje za predloženi nacrt, duboko uvjeren da nacrt Ustava u punoj mjeri pretstavlja krunisanje velikih demokratskih tekovina herojske narodne borbe u oslobodilačkom ratu protiv fašizma i reakcije, poslati su Skupštini i Ministarstvu za Konstituantu mnogi predloži kao prilog za poboljšanje nacrta. Tako je istovremeno sa radom Skupštine i sav narod u zemlji, pa i izvan sadašnjih državnih granica svojim odobravanjem i živim učešćem u izradi Ustava kazao u kolikoj mjeri ovaj Ustav pretstavlja opšte narodno djelo. U kolikoj mjeri j on odgovara životnim interesima, i istinskim demokratskim naprednim težnjama svih naših naroda. Ispunjeno ovim uvjerenjem i izvršujući svoju dužnost prema narodu i njegovom pretsjedništvu, pretsjedništvo Ustavotvorne skupštine ima čast podnijeti u duhu zakona i poslovnika zajedničkoj sjednici oba doma Ustavotvorne skupštine usvojeni Ustav radi njegovog proglašenja. Dana u Beogradu 31 januara 1946 godine. Pretsjedništvo Ustavotvorne skupštine FNRJ. Pretsjednik: Dr Ivan Ribar. Sekretar: Mile Peruničić. Poslije toga pretsjednik Josip Vidmar zamolio je izvjestitelja Ustavotvornog odbora da pročita prvi dio Ustava. Izvjestilac Ustavotvornog odbora Savezne skupštine Moša Pijade pročitao je na srpskom jeziku prvi dio Ustava FNRJ od člana 1 do člana 43 zaključno. Zatim je narodni poslanik Zvonko Brkić pročitao na hrvatskom jeziku drugi dio Ustava cd čl. 1 do čl. 46 zaključno. Narodni poslanik Dr. Marijan Brecelj produžio je da čita Ustav na slovenačkom jeziku od čl. 47 do čl. 114 zaključno, a narodni poslanik Vlada Malevski dovršio je čitanje Ustava od čl. 115 do čl. 139 zaključno na makedonskom jeziku. Pošto je pročitan tekst Ustava, pretsjednik Dr. Vidmir dao je riječ narodnom poslaniku Sretenu Žujeviću, koji je u ime narodnih poslanika kluba NF podnio Ustavotvornoj skupštini slijedeći prijedlog: Odluka FNRJ o proglašenju Ustava FNRJ: Ustavotvorna skupština FNRJ kao Vrhovni pretstavnik narodnog suvereniteta i izraz jednodušne volje svih naroda FNRJ na zajedničkoj sjednici svojih domova, Savezne skupštine i Skupštine naroda ODLUČUJE Da se Ustav FNRJ usvojen od Savezne skupštine i Skupštine naroda proglasi i objavi narodima i građanima FNRJ. U ime narodnih poslanika kluba Narodnog fronta Sreten Žujović, Andrija Hebrang ,Bane Andrejev,Frane Frol, Pucar Đuro, Niko Marinko, dr Siniša Stanković, dr Obren Blagojević, Mitar Bakić, Josip Rus, Ljuba Babić i Lazar Kuliševski. Čitanje gornje odluke bilo je popraćeno burnim pljeskanjem. Pretsjednik Josip Vidmar upitao je poslije toga, da li ko ima kakav drugi predlog za proglašenje Ustava. Pošto nema drugog predloga — rekao je dr Vidmar, stavljam predlog Sretena Žujovića na glasanje. Ko je za taj predlog neka digne ruku, (hvala). Ima li ko protiv? Nema. Objavljujem da je predlog Sretena Žujovića suglasno primljen. Ustavotvorna skupština je jednoglasno proglasila Ustav FNRJ i time proglašeni Ustav stupa na snagu. Svi poslanici ustaju i burno i dugotrajno pljeskaju, kličući: Živio prvi narodni Ustav-≪ Pošto se stišalo dugotrajno aplaudiranje, dobio je riječ narodni poslanik Rodoljub Čolaković, koji je u Ime narodnih poslanika NF Ustavotvorne skupštine podnio Ustavotvornoj skupštini slijedeći prijedlog: Usvojivši u Saveznoj skupštini i i Skupštini naroda i svečano proglasivši na zajedničkoj sjednici oba doma Ustav FNRJ, osnovni zakon nove : državne tvorevine, zajedničke bratske i oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije i njihove slobodne volje da žive zajedno u jednoj federativnoj i na osnovici istinske demokratije izgrađenoj državi Ustavotvorna skupštinа pošto je završila svoj veliki zadatak povjeren joj od naroda kao i ustavotvornom tijelu rješava da saglasno Ustavu koji predviđa narodnu skupštinu FNRJ kao pretstavnika narodnog suvereniteta, a i kao Vrhovni organ državne vlasti FNRJ, a radi izvršenja krupnih zakonodavnih zadataka na izgrađivanju cjelokupne državne organizacije u svom sadašnjem sastavu produži rad kao naraodna Skupština FNRJ za Ustavom predviđeni rok. Predlagači u ime narodnih poslanika kluba NF A. Hebrang, F. Frol, D. Pucar, M. Marinko, B. Andrejev, L. Kuliševski, J. Rus, S. Žujević, B. Bakić, S. Stanković, dr O. Blagojević i Lj. Babić. Pretsjednik Josip Vidmar stavio je predlog narodnog poslanika Rodoljuba Čolakovića o produženju rada skupštine kao Narodne skupštine FNRJ na glasanje i Skupština ga je jednoglasno primila uz buran aplauz. Zatim je sekretar Mile Perunčić pročitao Ukaz prezidijuma narodne skupštine FNRJ o sazivu Narodne skupštine FNRJ u prvo vanredno zasjedanje koji glasi: UKAZ O sazivanju Narodne skupštine FNRJ na prvo vanredno zasjedanje. Pošto je Ustavotvorna skupština proglašenjem Ustava FNRJ završila svoj rad kao Ustavotvorna skupština i na osnovu odluke zajedničke sjednice oba njena doma, produžuje rad kao Narodna skupština FNRJ, prezidi j um Narodno skupštine FNRJ na osnovu čl. 74 tačke prve Ustava riješio je: Da se Narodna skupština FNRJ sazove u prvo vanredno zasjedanje koje će se otvoriti zajedničkom sjednicom Saveznog vijeća i Vijeća naroda na dan 31 januara 1946 u 18,30 časova sa dnevnim redom: Utvrđivanje dnevnog reda. 31 januara 1946 godine u Beogradu. Prezidijum narodne skupštine FNRJ Pretsjednik Dr. Ivan Ribar, s. r. Sekretar Mile Peruničić. Zaključujući današnju istorijsku sjednicu Ustavotvorne skupštine, pretsjednik Dr. Vidmar je rekao: ≫Gospodo narodni poslanici, drugovi i drugarice. Pri zaključenju ova isiorijske sjednice želim da u kratkim riječima podvučem upravo istorijski značaj ove današnje sjednice. Primili smo i proglasili Ustav FNRJ. Time smo položili osnov svemu našem budućem državnom i društvenom životu. Ali mi smo ovim Ustavom učinili još i više. Mi smo učinili veliki doprinos ideji demokratije. Pošto smo na svojoj zemlji već u toku oslobodilačko borbo položili temelje sasvim originalne, sasvim nove jugoslovenske demokratije izgradili smo svoju narodnu demokratiju. Mi smo osim toga učvrstili i ideju demokratije u ovom dijelu Evrope pa smo time učvrstili i mir u jugoistočnom dijela Evrope u kome Jugoslavija znači jedan snažan faktor. Prvo, tako smo mi ispunili ovim istorijskim aktom svoju dužnost prema sadašnjici. Ali mi imamo teške i svečane dužnosti i prema prošlim danima i prema ogromnim i krvavim žrtvama koje su naši narodi doprinijeli u toku ovog velik g svjetskog rata. Mi moramo da sе odužimo žrtvama svojih naroda i mislim da mogu tvrditi da im se zaista i odužujemo. Odužili smo se tim velikim žrtvama i osloboeđnjem Jugoslavije i proklamacijom Republike Jugoslavije, a i služili smo se njima i današnjom proklamacijom Ustava, jer sve te veliko tekovine jesu ideje za koje su naši narodi, za koje je naš herojski borac stradao u toku 4-godišnjcg rata. Kako je kazao u toku načelne diskusije po ovom Ustavu jedan naš drug narodni poslanik, da ne bismo mogli našim poginulim borcima postaviti ljepši spomenik nego što je baš danas ovaj primljeni i proglašeni Ustav. Ali mi još imamo dužnosti prema našim mrtvim drugovima i prema živima. Primili smo i proglasili Ustav. Sada je na redu da taj Ustav sprovedemo u život. Drugo, da mi taj Ustav svim moralnim i fizičkim silama čuvamo i da ga branimo od sila reakcije i od svih ostalih sila koje bi htjele da ga povrijede. Treći i najvažniji naš zadatak je da svim moralnim i fizičkim silama iscrpimo u budućem životu i sve mogućnosti programa koje taj Ustav nama daje i koje obuhvata. Mi sve te dužnosti primamo, mi hoćemo i mi ćemo ih Ispuniti. Na kraju ja imam čast da čestitam narodima Jugoslavije na ovom Ustavu, da čestitam Narodnoj skupštini, svima narodnim podanicima, da iz svega srca čestitam onom čovjeku među nama koji je svojim radom i svojom voljom i svojim idejama sproveo i produbio stvaralačku energiju, stvaralačku stihiju jugoslovenskog naroda — ne samo produbio nego i dao pravac i disciplinu, da čestitam Maršalu Jugoslavije i pretsjedniku vlade Josipu Brozu-Titu! (Svi narodni poslanici ustaju sa svojih mjesta i dugotrajnim i burnim odobravanjem i glasovima ≫živio≪ popračuju ove riječi pretsjednika dr. Vidmara). Objavljujem da je zasjedanje Ustavotvorne skupštine zaključeno ≪. Sjednica Ustavotvorne skupštine zaključena je u 18,10 časova. SLUŽBENI LIST FNRJ objaviće u svom sutrašnjem broju i to u svim svojim izdanjima na srpsko-hrvatskom, slovenačkom i makedonskom jeziku odluku Ustavotvorne skupštine o proglašenja Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije tekst Ustava FNRJ. Štampanje Ustava FNRJ u listovima i u posebnim izdanjima na bilo kojem jeziku, domaćem ili stranom dozvoljeno je samo sa odobrenjem sekretarijata Pretsjedništva narodne skupštine FNRJ. — Iz sekretarijata Narodno skupštine. (Tanjug)