Juče poslije podne u zelenoj dvorani . skupštine održana je zajednička sjednica odbora za privredni plan i finansije Saveznog vijeća i Vijeća naroda Narodne skupštine FNRJ. na kojoj je pretresem opšti državni budžet FNRJ za 1946 godinu. Opšti državni budžet FNRJ za 1946 , godinu sastoji se iz rashoda u iznosu od dinara 33.966,415.000, a prihoda u iznosu od dinara 27.456,134,000. Višak rashoda nad prihodima iznosi dinara 6.510,281.000. Opšti državni budžet FNRJ dijeli se na savezni budžet i zbirne budžete narodnih republika. Zajedničku sjednicu odbora za privredni plan i finansije oba doma Narodne skupštine otvorio je pretsjednik odbora za privredni plan i finansije Saveznog vijeća pomoćnik ministra finansija Obren Blagojević. On je obavijestio članove odbora da je vlada FNRJ uputila Narodnoj skupštini preko Prezidijuma pismo i nacrt Opšteg državnog budžeta koji su dostavljeni odborima. PRVI PRIJEDLOG OPŠTEG DRŽVNOG BUDŽETA Poslije toga uzeo je riječ ministar finansija Savezne vlade Sreten Zujović, koji je u svom dužem govoru o opštem državnom budžetu između ostalog rekao: ≫Drugovi, ovo je prvi prijedlog opšteg državnog budžeta koji smo uspjeli da podnesemo Narodnoj skupštini. U početku prošle godine mi uopšte nismo mogli ni pomaljati da predložimo nijedan približan cjeloviti budžet za izvjesno duže vrijeme, veći smo se morali zadovoljiti time, da u prvo vrijeme, uzimajući u obzir prilike u kojima smo se nalazili i računajući sa onim čime smo tada mogli da raspolažemo, samo kako tako da finansiramo najosnovnije naše potrebe. Ova mogućnost sastavljanja budžeta za izvjesno duže vrijeme nije bila samo rezultat teške privredne situacije, nego je ona proistekla iz toga, što uopšte, nismo mogli da sastavimo jedan predračun za duži rok na način kako su se budžeti ranije sastavljali. Nijedan budžet u staroj Jugoslaviji nije mogao da računa ni sa određenim prihodima, niti sa određenim rashodima. Upravo takav budžet nije ni bio oruđe za regulisanje — finansiranje državneg života i prema tome nije uticao na tok razvoja samog državnog života. Samo izvršenje budžeta bilo je podložno neravnomjernom razvoju prilika, a to je dovodilo do prebacivanja svih tereta državnih troškova na široke narodne mase. U situaciji od prošle godine mi smo takođe bili prinuđeni da pravimo takav jedan približan proračun za kratke budžetske periode,, samo je razlika bila u tome što smo mi to činili sa namjerom, da u toku našeg budžetskog poslovanja uzimamo u obzir sve nove pojave koje se budu pojavljivale da bismo što bolje i preciznije; tokom vremena uhvatili u ruke finansiranje. Nesumnjivo da su u toku izgradnje naše zemlje i same izgradnje države, dakle iz toga karaktera i iz organizacija naše privrede, proizlazili sve novi i novi elementi, koji su nam dozvoljavali da možemo dosta tačno i približno pravilno da predvidimo izvjesne planske predračune za pojedine grane našeg narodnog i državnog života. Tako se budžet izrađivao i prilagođavao situaciji i planiranju. Defakto naši su budžeti pretstavljali težnju da tokom vremena stvorimo jedan određen finansijski plan koji bi bio dio opšteg državnog plana. Mi u početku nismo raspolagali sa velikim finansijskim sredstvima, čak i kako da smo bili ekonomični u ovom predračunu, mi ipak nismo mogli smoći onoliko srodstava koliko smo bili predvidili za najmanje potrebe. O PROŠLOGODIŠNJEM BUDŽETIRANJU Naši prvi predračun bio je napravljen samo za mjesec januar prošle godine. U njemu su bili odobreni rashodi u visini od 323,000.000 a za narodne republike svega 18,000.000 dinara. Dakle ukupno 341,000.000 dinara. Od toga mi smo potrošili za savezni budžet i za republike ukupno 150,000 000 dinara. Kao što vidite mi nismo bili u stanju i ondašnja situacija nije mogla da nam dade ni sredstava ni organizacionih moći da možemo da damo jedno sistematskog finansiranje. Već za idući period februar—mart mi smo od odobrenih 905,000.000 i kod Narodnih republika 126.000.000, dakle od ukupno 1.031,000.000 dinara utrošili kod saveznog budžeta 286 miliona, kod republika 86.000.000 odnosno ukupno 472.000.000 dinara. Sam taj period omogućava nam da možemo da vidimo kako ćemo u buduće da vodimo računa o mogućnostima naših prihoda, da proučavamo sve one mjere za objedinjenje i uređenje valutnog haosa kod nas, da vidimo sa kojim elementima, izvorima i sredstvima možemo da računamo, jer je u tom periodu u dobrovoljnosti u radu, koji su naši ljudi pokazali u obnovi zemlje, naročito kod podizanja fabrika, uspostavljanja saobraćaja itd., takođe mnogo doprinijela. Period april-juni predviđa period kad smo mogli da uzmemo situaciju u ruke izdavanjem našeg novog dinara sa mogućnostima podčinjnja finansiranja u izvjesnim poslovima ne samo davanja novca, nego i mogućnostima stavljanja u promet i oživljavanja cjelokupnog prometa, kako privrednog tako i finansijskog i organizovanog načina života u privredi. Sa sprovođenjem zamjene novca mi smo već imali u rukama jedan organ, koji nam je daleko u mnogome i ponajviše omogućio da već možemo računati sa određenim elementima u rukovodstvu naše privrede i naših finansija. Za period april— maj—juni mi smo već računali sa odobrenim rashodima od 8.500,000.000 a kod republika sa 1.152,000.000. Međutim, izvršeno je od toga 2 milijarde 900.000 000 kod saveznog budžeta i 950,000.000 kod republika. Kao što vidite jedna nagla promjena. Defakto, zamjena nam je osigurala i omogućila već određena sredstva sa kojima smo mogli računati i dat nam je u ruke jedan kriterijum sa kojim već možemo računati u pogledu finansiranja tako, da smo već mogli da pređemo na predračun za duže vrijeme. Tako smo imali pored zamjene i vezan za zamjenu niz zakona privrednog karaktera, koji su nam omogućavali da dosta čvrsto uokvirimo i cjelokupnu našu privredu u određene brojke. Nesumnjivo da su ti zakoni, iako ne dovoljno sprovedeni, ipak pružili mogućnost da sigurno računamo kako sa rashodima tako i sa izvjesnim prihodima, uzimajući u obzir da je naša privreda već puštena u pogon i da je počela da radi i da naš kreditni sistem počinje da staje na noge, da nam omogućava da načinimo jedan plan u finansijskim poslovima i da na taj način, povezujući finansije sa privrednim prometom, načinimo jednu cjelinu za racionalno finansiranje. NOVI BUDŽET PROIZLAZI IZ FEDERALNOG USTROJSTVA Naš predračun za šest mjeseci prošle godine iznosio je, kao što znate, već jednu dosta veliku sumu za našu zemlju. Naš budžet iznosio je 12.500 000.000 dinara potpuno utrošenih, ukupno kod saveza i republikai1 izvršenih rashoda za 20.500,000.000, prosječno za jedan mjesec 3 miliarde 419.000.000 dinara. Kao što vidite jedna dosta visoka suma. Sredstva sа kojimn srno mi raspolagali, drugovi, nisu bila dovoljna da pokriju ove rashode. Mi nismo imali takvih prihoda koji bi nam to . omogućili. Ogroman i nagli razvoj i proširivanje naše države i ogromni poslovi koji su nam preostajali, morali su biti pokriveni iz obrtnog kapitala. Međutim, pored toga što smo i računali na već postojeća sredstva, i . donekle ta sredstva su kod nas opravdavala naša predviđanja, morali smo da se čvrsto držimo na jednoj granici novčaničkog opticaja. Ja mislim da smo mi u tom pogledu ipak uspjeli da održimo jedan određeni plafon našeg opticaja i da ga ne prelazimo s jedne strane, a s drugo strane da već malo ozbiljnije pristupimo primjenama u metodama našeg finansiranja, jer ukoliko se radilo da za tih šest mjeseci pokrivamo najnužnije izdatke koji su bili ogromni, potrebno je bilo s druge strane da podmirujemo sve što nam treba iz naših prihoda. Tako smo sa iskustvom, koje smo imali za ovih šest mjeseci, sa praksom koju smo mogli da proučavamo u svima njenim oblicima koji su se javljali, mogli da već za ovu godinu imamo određeni kriterijum koji je bilo najteže odrediti za sastav novog budžeta. Taj kriterijum, , drugovi, koji je bio najvažnija stvar, trebalo je stvarno da proishodi iz političkih i ekonomskih uslova, trebalo je da proizađe u prvom redu iz federalnog ustrojstva našeg državnog organizma, i da odgovara tome ustrojstvu, trebalo je da proizađe iz novog karaktera vlasti forme našeg državnog aparata, trebalo je da odgovori postojanju šest Narodnih republika, pri čemu je trebalo da im se sa njihovim samostalnim budžetskim mogućnostima pomoću države obezbjedi porast finansijske osnove. Tako smo prenijeli na federalne jedinice pravo da se posluže izvjesnim saveznim prihodima za pokriće svojih rashoda. Ovaj naš kriterijum trebao je da bude u formi naše vrhovne državne organizacije nešto novo, jer ono, kako je ranije sastavljen budžet, nije uopšte odgovaralo, trebalo je da proizađe iz međusobnih odnosa nadležnosti i funkcija. Trebalo je naći potrebna sredstva državnom organizmu da može da djela i da dejstvuje, da. izvrši obnovu ratom uništenih dobara i da podmiri tekući hod našeg narodnog državnog života, ustvari da još jače razvijemo našu radinost, da podignemo na izvjestan viši stepen našu proizvodnju, da obezbjedimo izvore finansijskih sredstava koji su kod nas bili još kolebljivi. Prema tome osnovni preduslov toga našeg kriterij uma za sastav budžeta bilo je to, ishodeći iz Ustava da država predstavlja domaćina, ona održava ekonomski razvitak u interesu naroda i zemlje, uglavnom iz sopstvenih sredstava. To je drugi odlučujući kriterijum koji smo uzeli za naš državni proračun — da se država kao domaćin mora u prvom redu da oslanja na svoja sopstvena sredstva. DINAR STOJI ČVRSTO U situaciji u kojoj se mi nalazimo i naročito u prilikama kada već počinju međunarodni privredno-finansijski odnosi da se razvijaju i da uzimaju određeniji oblik, mi moramo voditi računa o tome baš zbog karaktera naše države i naše vlasti da bismo saglasili nove elemente narodne privrede sa ekonomikom ostalih zemalja. Dosada smo mi uspjevali i uspjeli da dinar, kao našu novčanu jedinicu, održimo na određenoj visini i to sasvim čvrsto. U poređenju sa ostalim zemljama može se reći da smo mi tu prebrodili osnovne elemente krize koji se javljaju u ovom valutnom haosu u svim zemljama. Sada, da bi vam bar donekle pružio sliku kako otprilike izgleda situacija kod nas, ja ću vam pročitati nekoliko cifara koje pokazuju koliki je opticaj u pojedinim zemljama, a koje je objavio ≫Žurnal de Ženev≪ u broju od 9 februara o. g. Ni u jednoj zemlji opticaj se nije održao na predratnoj visini. U Kanadi u godini 1939 opticaj je bio 233,000.000, a u godini 1945 opticaj je bio 1.129.000.000 ili skoro šest puta veći nego prije. U SAD opticaj je iznosio prije rata 7.598,000.000, a poslije rata oko 28.500,000.000 ili skoro četiri puta više. U Braziliji od 4.957,000.000, opticaj je prešao 16 miliardi ili skoro četiri puta više od prije rata,u Bugarskoj se od 4.000,000.000 popeo na 47.500,000.000, u Danskoj od 600,000.000 na 1.500,000.000, u Francuskoj od 150.000,000.000 na 570 miliardi, u Vel. Britaniji od 55 milardi na 1,300.000,000.000 ili za dva i po puta veći od predratnog u Turskoj od 281,000.000 na 800,000.000, u Australiji od 57,000 000 na 202,000.000, u Grčkoj je najinteresatnija situacija da bi se pokazao poslijeratni haos koji proizlazi iz njihove unutrašnje situacije. Međutim, naš današnji novčani opticaj nije dostigao predratni opticaj. Sam robni promet zahtjeva još veći novčani promet u zemlji no što je ovaj koji imamo. PRIHODI SU U PORASTU Prema tome ja mislim da bi naga linija državne finansijske politike trebala da ostane pri kursu, da uglavnom svojim sopstvenim sredstvima podmirimo naše potrebe, oslanjajući se. pri tome na pomoć koju nam može pružiti povezanost sa privredom ostalih zemalja. Treba reći i to: da smo kroz ovih šest mjeseci defakto mogli da procjenimo da su se naši prihodi stalno povećavali, da se ta prihodna služba stalno sređivala. Mi smo tu mogli da budemo što sigurniji i realniji u procjeni naših prihoda i ako bi se naši rukovodioci, naše vlasti, svi naši građani svojski i svesrdno zauzeli da se uklope u okvir koji je propisan budžetom tendenciju razvitka naše privrede, i ako se oslone na svoje sopstvene snage i nastanu da jačaju proizvodnost u radu, da razvijaju učinak rada, da snižavaju proizvodne troškove, mislim da bismo mogli biti još sigurniji u uspjeh. Praksa nam je pokazala mnoge naše nedostatke. Kod nas se naprimjer uvidjelo da je savezna potreba: da se organizuje i sprovede evidentna računska služba i kontrola. Kod nas se, naprimjer, isto tako suviše oslanja samo na pomoć države i predviđaju lokalni izvori finansijskih sredstava. Na osnovu ovih budžeta i prakse od šest mjeseci, odredili smo onaj plafon do koga su nas naše privredne mogućnosti dovele, t. j. do sume izražene u budžetu od 34.000,000.000 dinara. Morali smo da uzmemo u obzir i dalji razvoj naše privrede i njeno proširenje. Sa današnjim iskustvom iako bez dovoljno podataka utvrdili smo privrednu snagu naše zemlje s kojom možemo da računamo. Na osnovu toga mogli smo da napravimo jedan okvirni plan naše privrede. Taj plan moći ćemo postići kako u pogledu proizvodnje dobara tako i u pogledu daljeg tempa razvitka naše privrede. Članovi odbora pozdravili su izlaganje ministra Žujovića sa odobravanjem. Predsjedavajući Obren Blagojević zaključio je zatim zajedničku sjednicu i za sutra poslije podne zakazao posebne sjednice odbora, na kojima će se uzeti u pretres opšti državni budžet FNRJ.