Maršal Jugoslavije Josip Broz-Tito primio je danas prije podne rukovodioce Saveznog ministarstva građevina i Zemaljskih ministarstava građevina na čelu sa ministrom građevina Savezne vlade Stevom Zečevićem. Prijemu je prisustvovao i generalni sekretar pretsjedništva vlade Mitar Bakić. U toku razgovora koja je trajao čitav sat raspravljeni su aktuelni problemi našeg građevinarstva čijem pravilnom sastavljanju i riješavanju maršal Tito pridaje veliki značaj. Obavješten o toku konferencije koja je ovih dana održavana u Ministarstvu građevina i koja će u ponedjeljak biti zaključena maršal Tito se interesovao za sredstva i odredbe Ministarstva građevina za obnovu zgrada i drugog, pa je u vezi s tim rekao: “Moram da vam kažem da se obnova ne može vršiti državnim budžetom. Sa tim moramo biti načisto, jer toliko novaca ne bi mogli ni naštampati. Zasada se pri obnovi moramo više zadovoljnti inicijativom širokih narodnih masa. Ali to ne treba pustiti da ide samo od sebe nego treba regulisati i pomoći. Jasno je da će izvjestan dio sredstava morati da da država. Ja mislim da bi to najbolje bilo učiniti na taj način što će se socijalna pomoć koju dajemio i koja dostiže ogromne razmjere, dati ubuduće uz produktivnu kompenzaciju uz učešće onih koji je dobijaju u izvođenju javnih radova za koje nije potrebno mnogo materijalnih sredstava već radne snage. To bi za sada trebalo da bude osnova dok ne dobijemo nešto na račun reparacija i dok ne ostvarimo sretstva pomoću radnih prohoda. Ljudi koji dobijaju socijalnu pomoć mogu da rade, jer nije pravilno snabdijevati zdrave ljude i ostaviti ih da ne rade ili snabdijevati jednog člana porodice i učiniti da svi ne rade. Ne traži se to od penzionera i od invalida, a naročito ne od invalida teških kategorija. Pitanje graditeljstva u našoj zemlji jedan je od najvažnnjnh problema i Ministarstva građevina u tom pogledu imaju velike zadatke pred sobom. Pitanje obnove pretstavlja glavno pitanje graditeljstva. Tu dolazi na prvom mjestu osposobljavanje saobraćaja i javnih građevina. Treba raditi tako da obnavljamo ono čime će moći da se vrši dalja obnova tj. treba viditi šta je najaktuelnije i najvažnije u datom momentu, praviti planove i obnavljati ono što je sada aktuelno. Ministar građevina Savezne vlade Steva Zečević saopštio je Maršalu da će težište odsadašnjeg građevinarskog rada biti osposobljavanje saobraćaja i javnih zgrada. U vezi s tim konferencija stručnjaka svih federalnih jedinica trebala je pored ostalog da omogući koordinaciju rada. Zatim je maršal Tito ukazao na mogućnost da se javni radovi kreditiraju na taj način, što će narod naročito u pasivnim krajevima radom plaćati vrijednost namirnica koje dobijamo od UNRRA-e ali koje radno sposobni i siromašni ne mogu nabavljati jer nemaju novaca. Maršal Tito je nastavio: “Što se tiče većih državnih puteva koje ćemo morati da pravimo, ja stalno mislim na asfaltirani drum Beograd - Zagreb i smatram da je žalosno da toga puta još nema. Taj drum trebalo bi vezati za internacionalni tako da spaja samo veće gradove. Država će tu svakako morati da da dosta veliku svotu za otkup zemljišta, jer se ne može ići starim drumom nego bi po mom mišljenju trebalo povući pravu trasu. Ako izračunamo koliko kilometara ima od Zagreba do Beograda vidjećemo da taj zadatak države ne bi bio baš tako veliki. Sam put morao bi biti brzo gotov, jer njega prvo moramo napravati. Maršal je zatim nastavio: “Ja sam nedavno iz Beča od jednog inžinjera dobio elaborat u kome on predlaže gradnju kanala Duaav - Solun. Mislim da taj problem nije tako strašan. Po pričanju toga inžinjera koji je tražio da dođe ovamo a koja je na ovoj stvari radio još prije desetak godina gradnja ovog kanala koštala bi oko 14 milijardi dinara. To bi bio jedan posao koja bi s jedne strane nama za vrijeme same izgradnje omogućioo da zaposlimo ogroman broj radnika a s druge strane bio bi od velikog značaja ne samo za Jugoslavaju već i za susjedae zemlje pa i za Evropu. Trebalo bi poduzeti korake oko ispitivanja ovog plana, a po planu koja bi dobio samo za udaranje trase kabala bilo bi potrebno najviše dvije godine. Zatim ima i drugih velikih radova budućnosti. Ja te teme ne govorim zato što bi sada trebalo početi sa njima već zato što ih treba imati u vidu. Nadam se da ćemo mi za tri ili za četiri godine moći da počnemo i sa velikim radovima.” Na Maršalovo pitanje o radovima po federalnim jedinicama i o teškoćama na koje nailaze ministarstva građevina pojedinih federalnih jedinica odgovorao je ministar građevina Srbije Aleksa Tomić. On je istakao da je glavna smetnja uspješnom radu nedostatak stručnjaka pa je prsdložio da se inžinjeri određuju na rad u onim federalnim jedinicama iz kojih su. U vezi s tim izjavio je da Slovenija, Hrvatska i Srbija u pogledu broja stručnjaka stoje bolje od Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije kojima bi tu trebalo pomoći. Prelazeći na pitanje izgradnje kuća za stapovanje, maršal Tito je rekao da ba bilo dobro da izvjestan broj naših stručnjaka posjete Sovjetski Savez i vide način građenja kuća jer se kod njih materijal iskorišćuje. Seljaci se neće buniti dodao je Maršal, ako im mi damo plan kakva sela trebaju graditi. Naša su sela zapuštena. Stanbene zgrade su vrlo rđave a naročito u Bosni i u unutrašnjosti Dalmacije. Potrebno je graditi kompaktno selo. Tamo gdje se bave sitnim stočarstvom na pramjer u Bosni i Hercegovini to nije moguće, ali je u drugim krajevima to ostvarljivo i korisno. Naročito u vezi sa elektrifikacijom i s obzirom na kulturna život. Poslije toga maršal Tito se osvrnuo na pitanje radova na željezničkom mostu preko Save kod Beograda, nezadovoljan dosadašnjim rezultatama radova koje izvodi Ministarstvo saobraćaja. Ja sam rekao da taj most neće biti gotov do nove godane a oni su me uvjeravali u protivmo. Sada sam obavješten da je ovih dana napustilo posao 300 radnika. Trebalo je da rukovodioci shvate važnost ovoga mosta koji nam je veoma potreban i da učine sve da se radnici zadrže. Bilo je potrebno za te ljude nabavljati namirnice sa minimalnim cijenama i na taj način vezati ih za rad i ne dozvoliti da eventualna pojava leda dovede u pitanje sav dosadašnji rad. Na pitanje maršala i Tita u čiju nadležnost spada obnova kasarni i javnih zgrada odgovirio je ministar građevina Steva Zečević, da je zato nadležno Savezno ministarstvo građevina ali da to još nije definitivno riješeno i da bi to pitanje razgraničenja u pogledu izvjesnih specijalnih službi trebalo riješiti. A sada treba znati da ministar građevina ima to, a ministar saobraćaja to. Onda ćemo mi moći da znamo šta vi možete i zašta vas možemo pozvati na odgovornost a za šta drugog. Pomoćnik ministra građevina Živa Đorđević ukazao je zatim maršalu Titu na potrebu odvajanja geodetske službe od Ministarstva finansija i priključenje iste Ministarstvu građevina. Ističući na kraju da Manastarstvo građevina mora od svojih objekata da predvidi prihode da se ne bi stalno čekale dotacije od države. Maršal Tito je primjetio da je to vrlo teško realizovati ako bi to bilo u obliku naplate mostarine ali putarine jer seljaci imaju zadatak da voze građevinski materajal a u naknadu za to oni su pored izvjesne nagrade oslobođeni još plaćanja putarine. Poslije toga maršal Tito je postavio slijedeće pitanje: Interesuje me, da li ste od UNRRA-e dobili mašine za građenje puteva. Ja sam u principu protiv toga da se stvaraju neka specijalna tijela koja sve gomilaju u svoje ruke a onda upropašćavaju državnu imovinu. Mašine za građenje drumova imaju veliki kapacitet i sve to treba da se preda Ministarstvu građevina, pa ćemo onda znati da odgovara Mapastarstvo građevina. Kad kažem Ministarstvo građevina ja tu mislim i na federalna ministarstva. U vezi sa zadovoljavanjem potreba federalnih jedinica maršal Tito je rekao: Kod nas ima tendencija da se u centru vodi sve. Kruti centralizam ne valja. Ali kod mnogih pitanja ne valja ni lokalni patriotizam. Patriotizam uopšte, dobar je i on može biti pozitivan. Ali ne valja odvojiti se i pustiti centar da obavlja radove koje ne može savladati, nego je potrebna zaista pravilna raspodjela rada i funkcija. Utakmica je dobra, dobra je da se svako takmiči ko će više uraditi. A svima treba dati mogućnost. Marša Tito oprostio se sa građevinskim rukovodiocima slijedećim riječima: “Želim da svi u buduće znate da u Jugoslaviji pred nama stoje veliki zadaci naročito u oblasti graditeljstva, a da te zadatke mi moramo izvršiti. Ukoliko ima nedostataka, treba nastojati da se uklone. Treba znati da mi moramo dati krova ne hiljadama nego milionima naših ljudi i da od toga veliki dio tereta pada na nas. Razumije se inicijativa širokih narodnih masa koja je možda jedinstvena u Evropi mora se u istoj mjeri iskoristitit uz saradnju naših glavnih i omladinskih institucija i narodnih odbora. Ovo ćemo učiniti pomoću širokih narodnih masa. Inicijativom odbora dobićete maksimalnu pomoć u izvršenju svojih zadataka. Od vas zahtijevam da se čuvate birokratizma, da budete više neposredni rukovodioci, da planski rukovodite raspodjelm, da shvatite planove za izvršenje radova i da vaše rukvodstvo bude više efektno nego neefektno. Maršal Tito je dalje rekao da mi ne želimo da stvorimo ono što je bilo nego mnogo više. Mi želimo da stvorimo Jugoslaviju koja će svojim ekonomskim i kulturnam tekovinama da bude primjer mnogim drugim narodima.”