Ne može se zamisliti ozbiljan napredak u poljoprivrednoj proizvodnji u Hercegovini, a s time i osjetno poboljšanje životnog standarda cjelokupnog njenog radnog stanovništva, specijalno seljaštva, bez proširenja površine obradivog zemljišta i bez poboljšanja uređaja za natapanje na onim površinama kоје se sada obrađuju. Oba ova pitanja, međusobno isprepletena i neodvojiva, zahtijevaju da se paralelno riješavaju. Ona su veoma često stajala na diskusiji u planovima, a u praksi su ostala skoro netaknuta, i zato je ova oblast i do danas ostala “pasivna Hercegovina”. To je bio uzrok velikom iseljavanju koje se u prošlosti odvijalo i koje se i danas sprovodi. Proširenje obradive površine i povišenje stepena plodnosti onih površina koje se sada obrađuju može se postići: 1) melioracijom polja i blata čiji bi glavni zadatak bio da se odvede suvišna voda; 2) stvaranjem uređaja za natapanje tamo gdje ih nema i tako od pustih do sada neobradivanih terena stvoriti plodne njive; 3) poboljšanjem i moderniziranjem primitivnih uređaja za natapanje koji sada već postoje, osigurati do sada obrađivanim površinama dovoljne količine vode, što bi u uslovima hercegovačke klime i sastava zemljišta u velikoj mjeri podiglo stepen njihove plodnosti. Riješiti ova dva obimna i teška рroblema znači usrećiti Hercegovinu, stvoriti od “pasivne Hercegovine”, niz bogatih oaza koje bi svojim kvalitetnim produktima: grožđem, vinom, duvanom, voćem, povrćem, čak i žitom snabdijevale ne samo svoje stanovništvo, nego u izvjesnoj mjeri i druge naše krajeve. U Hercegovini ima oko 60 takvih kompleksa, koji u stvari čine većinu obradivog zemljišta, sa kojim se, kao što je poznato, ovdje veoma oskudjeva. Među njima ima nekoliko najvećih. To su takozvana blata: Mostarsko, Imotsko-Bekijsko, Svitovsko-Deransko (zvano Hutovo) i polja: Popovo, Dabarsko, Gatačko, Nevesinjsko i Fatnica. Ona skoro šest mjeseci u godini “plivaju” i radi množine vode ne daju ni treći dio koristi koju bi inače mogli po svojoj površini i plodnosti da daju. Njihova melioracija traži ogromne radove i novčana sredstva, ali bi dala i koristi srazmjerno uloženim investicijama. Planovi za melioraciju ovih роlja postoje još iz doba Austro-Ugarske i dugo su se povlačili po raznoraznim kabinetima, tek u zadnje vrijeme velikim radovima na Mostarskom i Imotsko-Bekijskom Blatu učinjen je ozbiljan zahvat u riješavanju ovih problema. Radove na Imotsko-Bekijskom blatu izvode građevinari NK Hrvatske uz pomoć ONO Hercegovine, pošto se ova teritorija prostire u obje Federalne jedinice. Melioraciju Mostarskog Blata izvodi građevinsko odjeljenje ONO Hercegovine samo. MOSTARSKO BLATO Nedaleko od Mostara, pošav u pravcu jugozapada, smješteno u kotlini među kamenitim brdima, prostire se Mostarsko Blato. To je velika ravnica površine 33.000 dunuma. Svake godine, obično polovinom oktobra, ono se pretvori u nepregledno jezero. Voda navire sa sviju strana i nemajući kuda dа oteče iz ove kotline, jer su podzemni odvodni prirodni kanali zvani ponori nedovoljni da odvedu milione kubnih metara vode, ona pokrije skoro čitavu površinu polja. Od ukupne рovršine inondira, to jest “pliva” 16-24.000 dunuma, već prema količini vode svake godine, a dubina se kreće do 10 metara, a zna dosegnuti i 16 metara. Pojedinačno i sopstvenim snagama stanovnici okolnih sela Ljuti Dolac, Jare, Uzarići, Biogradci, Knežpolje, Polog, Dobrić, Čule, Kruševo i t. d-, nisu mogli ni najmanje uticati na blagovremeni odlazak vode sa polja, i ona je kroz ponore sama oticala, tako da bi polje ostalo suvo aprila, maja ili juna, a katkad tek jula mjeseca. Radi toga iskorištavanje polja za obradu bilo je svaki puta dovedeno u pitanje, a korist od uloženog truda i posijanog sjemenja minimalna i nesigurna. Bilo je godina kad se uslijed kasnog odilaska vode nije ništa moglo ni posijati, a mnogočešće se dešavala da se ono što se zasijalo nije moglo ubrati, uslijed preranog dolaska vode. Tako je ovaj, za Hercegovinu dragocjen kompleks zemljišta, veoma visoke plodnosti, iskorištavan prosječno sa oko 30%. Ako bi se sa Mostarskog Blata voda uspjela odvesti na vrijeme, ono bi dalo prema skromnim procjenama najmanje 34.000 kvintala žita više nego što danas daje. Upotrijebljeno za bolje kulture, na pr. povrtlarstvo, ono bi dalo još veće koristi. MELIORACIJA MOSTARSKOG BLATA Da bi se sa polja opkoljenog sa svih strana brdima, mogla voda na vrijeme odvesti, odvodne podzemne prirodne ponore treba pojačati probijanjem tunela na istočnom najnižem dijelu polja, kroz kamenu prepreku koja dijeli Mostarsko Blato od Bišće-polja u dolini kraj Neretve. Izgradnja tunela i instalacija za regulisanje prolaska vode kroz njega je prvi dio zadatka. Drugi dio zadatka sastoji se u osiguranju daljeg odvođenja miliona kubnih metara vode kad ona iziđe iz tunela kroz Bišće-polje do u Neretvu. Regulacija samoga Blata je treći dio posla koji će se najzadnji izvesti. U toku dosadašnjih radova, na ko je se utrošilo na desetine hiljada radnih dana, probijen je tunel koji se sastoji iz dva dijela, jedan od 1500 m a drugi od 630 m dužine i oni su povezani jednim kratkim otvorenim kanalom. Tunel ima presjek od 10 kvadratnih metara i maksmalni kapacitet prolaska vode 50 kubnih metara u sekundi. Probijanje tunela je bio težak posao. Uslijed kosog položaja tunela, probijanje u kamena vršilo se samo s jedne, i to niže strane, od Neretve. Izbačeno je preko 20.000 kubnih metara kamena. Poseban težak posao pretstavljalo je uređivaje samoga tunela iznutra. Na mjestu kuda će voda ulaziti u tunel polja gradi se i skoro će biti dovršena kula-zatvaračnica visine 20 metara sa uređajem za regulisanje oticanja vode. Velikim gvozdenim рločama, koje će zatvarati ulaz u tunel rukovaće se snagom jednoga čovjeka koja će se prenositi preko diferencijalnog koloturnika. Veliki posao je pretstavliala izrada takozvanog slapišta, kuda će voda padati kad izađe iz tunela da bi došla u korito riječice Jasenice u Bišće-polju kraj Neretve. Tunel, slapišta i kula-zatvaračnica su uglavnom završeni i već ove zime, jedna manja količina vode od 3 kubna metra u sekundi, biće puštena kroz tunel iz polja. Veća količina ne će se moći pustiti pošto je korito riječice Jasenice za sada nedovoljo da bi primilo svu količinu koju bi tunel mogao propustiti. U radovima na Mostarskom Blatu sada učestvuje oko 200 radnika i kada je potrebno radi se i na tri smjene. Tokom ljeta i jeseni učestvovalo je i do 500 radnika. Prvi kredit od i 6,400000 dinara biće utrošen do februara iduće godine PLANOVI ZA IDUĆU GODINU Najteži problem koji se sada nalazi pred graditeljima je ovaj: šta da se uradi sa ogromnim količinama vode kada ona kroz tunel iziđe iz Blata? Poslije pada od oko 140 metara ova voda dolazi u korito riječice Jasenice na mjestu koje je 6,5 km uduljeno od njenog utoka u Neretvu. Prošireno i učvršćeno, njeno korito bi moglo da primi pored svojih 20 kubnih metara i novih 50 metara vode u sekundi. Međutim time bi se porušili 5 postojećih mostova preko Jasenice i 34 kola za natapanje kojima seljaci iz sela Bodoč, Baćevići i Jasenica natapaju Bišće-polje vodom iz te riječice. Izgradnjom jednog novog kanala dugog 4 km u Bišće-polju pored Jasenice, dobili bi seljaci novi moderniji uređaj za natapanje. Tako bi se radovima na melioraciji Mostarskog Blata poboljšala situacija i u Bišće-polju, koje bi namjesto starog dobilo novi, bolji i širi sistem za navodnjavanje. Pored toga postoji ozbiljna i veoma povoljna mogućnost iskorištenja pada velikog slapa vode za električnu centralu jačine do 10.000 konjskih snaga koja bi imala vode za pogon u toku 6 mjeseci u godini. Djelimična regulacija Jasenice, zamjenjivanje 5 starih slabih mostova sa novima i izgradnja kanala u Bišće-polju - to su radovi koji su u planu da se ostvare u idućoj godini. Za njih su predviđeni novi krediti. Na njima će učestvovati veliki broj radnika. Tako bi se do kraja iduće godine uradilo oko 60% od ukupno predviđenih radova i već iduće zime čitav sistem za odvodnjavanje mogao bi potpuno funkcionisati i davati korist koja se od njega očekuje, a paralelno s time izvršavali bi se i poslednji radovi na ovom obimnom i teškom poslu: regulacioni kanali u samom Mostarskom Blatu i definitivna regulacija korita Jasenice. Za intenzivan rad na daljem unapređenju melioracije Mostarskog Blata, koji se za iduću godinu predviđa, potrebno je osigurati saradnju mjesnog stanovništva. Korist koju će ovi radovi donijeti osjetiće na prvom mjestu stanovnici Mostarkog Blata i Bišće-polja I oni bi rado dali svoju pomoć koja bi uveliko pojačala i pojeftinila radove na melioraciji. To dosada na radovima u Mostarskom Blatu nije bilo u praksi i to pretstavlja skoro najozbiljniji nedostatak u inače veoma uspješnim radovima koji su od oslobođenja do danas obavljeni.