Okružna agrarna komisija za banjalučki okrug počela je sa održavanjem agrarnih rasprava u banjalučkom srezu. Tako je ovih dana održana rasprava po pitanju posjeda samostana “Trapisti”, “Marija Zvijezda” koji je u neposrednoj blizini Banje Luke u površini od 4.400 dunuma zemlje sa gospodar. zgradama i industriskim postrojenjima. Raspravi je prisustvovao veliki broj agrarnih interesenata, koji su iznijeli, kako su prije rata Trapisti plaćali radnike po 5 dinara dnevno, kako su za jeftine novce nakupovali ogromne komplekse zemljišta, dok su okolni seljaci sve više i više siromašili. Oni su naveli kako su Trapisti za vrijeme rata štampali letke u kojima su pozivali narod u borbu protiv NOV, kako su radionice, sirare i pivare radile čitavo vrijeme za okupatora, te pravili gozbe njemačkim vojnicima poslije uspjelih borbi sa NOV i konačno veliki broj Trapista nije smio dočekati NO vojsku već se povukao sa okupatorom, dok je samo mali broj ostao ovdje. Pretstavnik samostana pater Fulgencije Opajić izjavljuje da je glavno zanimanje Trapista bila poljoprivreda i industrija, da je prije rata bilo oko 200 članova a da ih sada ima oko 50 te na pitanje odgovara, da za vrijeme rata nije u samostanu bila smještena radio-stanica. Po saslušanju svih svjedoka komisija se povukla na vijećanje i donijela odluku, da se cjelokupni zemljišni posjed sa svim zgradama i postrojenjima i sa cjelokupnim živim i mrtvim inventarom oduzme bez ikakve oštete, jer je nesumnjivo utvrđeno da su se vlasnici bavili i poljoprivredom i industrijom i da su koristili najamnu radnu snagu i da su sva postrojenja i privreda za vrijeme rata svojim radom pomogli rad okupatora i domaćih izdajnika. Prisutni interesenti su odobravanjem popratili odluku komisije. Odmah zatkm održana je rasprava po pitanju posjeda samostana franjevaca na Petrićevcu kraj Banje Luke, koji ima 418 dunuma i 930 metara zemlje. Pretstavnik samostana fra Viktor Šarić izjavljuje, da samostan posjeduje samo 168 dunuma i 80 metara zemlje, dok ostala zemlja pripada župama u Barlovcima i Ivanjskoj te da prihodi imanja služe za održavanje osoblja i naukovnih zavoda kao gimnazija, sjemeništa i bogoslovija. Svjedoci agrarni nnteresenti izjavljuju da tu zemlju obrađuje okolni narod besplatno, da svećenici samostana nisu zemljoradmici te napominju da je u ovom manastiru odgojen zliglasni koljač fra Filipović i traže da se manastiru oduzme zemlja i preda narodu. Komisija donosi odluku da se izvrši ekspropriacija viška zemljišnog posjsda u površini od 318 dunuma i 930 met. u korist zemljišnog fonda. 18 aprila održana je rasprava Hakiji Bešlagiću, koji posjeduje 600 dunuma zemlje. Nasljednica Šefka Bešlagić tvrdi da se njen otac umrli Hakija poslije završenog školovanja bavio isključivo zemljoradnjom, da su zemlju uvijek obrađivali u vlastitoj režiji i da je nikada nisu davali pod zakup. Svjedoci tvrde da niko od porodice Bešlagića nije lično radio u polju te da se Hakija Bešlagić bavio i previzničkim poslovima, a da su radnici kod Bešlagića radili po čitav dan za 10 dinara. Komisija je doiijela odluku da se zemljišni posjed Hakije Bešlagića ekspropriše bez ikakve naknade sa svim postrojenjima, gospodarskim zgradama, živim i mrtvim poljoprivrednim inventarom. Ali pošto je utvrđeno da vlasnici nemaju nikakvog drugog prihoda za uzdržavanje to im će ostavlja 50 dunuma zemljišta, jedna stanbena zgrada i jedan dio poljoprivrednog inventara. Istog dana provedena je rasprava povodom posjeda časnih sestara samostana “Nazaret” koje posjeduju 1170 dunuma zemlje. Zastupnik samostana Lipovac Pavo izjavljuje da su sestre same kupovale i obrađivale zemlju i da su je orale i kopale. Ranije je bilo 500 časnih sestara, a sada ih u ovom samostanu ima 274. Agrarni interesent Josip Budiša predlaže da se cijeli višak oduzme u korist zemljišnog fonda, jer sestre imaju mlin i tkaonicu. I ostali interesenti kao Marko Banjac, Ratko Kustinović, Vlado Stojisavljević, Numan Subašić, Marić i Pejčinović traže da se zemlja oduzme u korist zemljišnog fonda. Komisija se povlači i donosi odluku da se oduzme višak zemljišnog posjeda u površini od 1070 dunuma koji se nalazi na području srezova Banja Luka, Laktaši i Zenica kao i srazmjerni dio gospodarskih zgrada i živog i mrtvog inventara. Za potrebe i uzdržavanje crkve i samostana ostavlja se zakonski maksimum od 100 dunuma. Agrarni interesenti pozdravili su ovu odluku. Okružna agrarna komisija nastavlja sa radom.