Danas u 17.30 časova poslije podne vratili su se avionom u Beograd članovi delegacije Društva za kulturnu saradnju Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom na čelu sa pretsjednikom društva Rodoljubom Čolakovićem, koji su 26 dana proveli u Sovjetskom Savezu. Na zemunski aerodrom doputovali su svi članovi delegacije osim rektora Beogradskog univerziteta dr Steve Jakovljevića, koji je iz Moskve otputovao za Prag gdje kao pretsjednik Slovenskog komiteta u Beogradu prisustvuje sastanku članova svih slovenskih komiteta iz pojedinih slovenskih država, koji se ovih dana održava u Pragu. Našu delegaciju dočekali su na aerodromu pretsjednik Prezidijuma Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine dr Vojislav Kecmanović, dr Srđan Budisavljević, odgovorni sekretar Slovenskog komiteta u Beogradu Radovan Lalić, članovi sekretarijata Društva za kulturnu saradnju Jugoslavije sa SSSR-om Adem Kamenica i Dragas Denković i dr., savjetnik ambasade SSSR-a Koževnikov, sekretari ambasade Grigorijev i Kudinov, dopisnik Tass-a Morozov i dr. Članovi naše delegacije otputovali su iz Moskve jutros u 9 časova, aterirali su u Kijevu gdje su ostali dva sata. U Kijevu su ih dočekali pretstavnici ministarstva inostranih poslova SSR Ukrajine i pretstavnici ukrajinskog društva za kulturnu saradnju sa inostranstvom. Po dolasku u Beograd pretsjednik Društva za kulturnu saradnju Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom Rodoljub Čolaković dao je novinarima slijedeću izjavu: “Delegacija Društva za kulturnu saradnju Jugoslavije sa SSSR-om provela je u Sovjetskom Savezu 26 dana. Naš put je organizovalo Savezno društvo za kulturne veze sa inostranstvom (VOKS). Oni su cio naš boravak u Sovjetskom Savezu sjajno organizovali. Svugdje su nam priredili srdačan bratski doček. U Moskvi smo proveli 8 dana. Zatim smo posjetili Lenjingrad. I u Moskvi i u Lenjingradu sreli smo se sa naučnim i kulturnim radnicima obišli smo pozorišta i muzeje, prisustvovali smo nizu koncerata i posjetili mnoge fabrike. Bili smo u muzeju Lenjina i u čuvenoj Tretjakovskoj galeriji. Svi su se stajali da u tom kratkom vremenu vidimo što više i upoznamo ogromnu sovjetsku kulturu sa velikim tradicijama. Imali smo prilike takođe da se upoznamo sa današnjim radom sovjetskih naroda na obnovi zemlje. Za Moskvu je karakteristično da je ona grad od 7 miliona stanovnika, čiji se broj stanovnika u posljednjih 10 godina udvostručio, grad u kome vlada neviđeni tempo života. Tamo je nemoguće vidjeti ljude da idu besposleni ulicama. Gdje god smo došli osjetili smo bodrost, raspoloženje i neviđeni elan u radu. Svako živi duhom nove pjatiljetke. Osnovna tema svih razgovora je novi petogodišnji plan. Drugo što je karakteristično jeste neizmjerna ljubav prema našoj zemlji i našim narodima. Uvjerili smo se da postoji živo interesovanje za našu zemlju u najširim slojevima sovjetskog naroda. Naš boravak u Sovjetskom Savezu bio je vrlo pozitivan. Ne samo što smo upoznali veliki broj kulturnih i naučnih organizacija i ustanova nego što smo uspostavili čitav niz ličnih veza tako da će naše društvo moći da još više razvije svoj rad. Mi smo sa svoje strane pokazali sovjetskim prijateljima važnost takvog rada kod nas i da u Jugoslaviji postoje objektivni povoljni uslovi za razvitak takvog rada kao što je kulturna saradnja sa Sovjetskim Savezom. Mi smo sovjetske naučne radnike i umjetnike upoznali i sa našim kulturnim i umjetničkim životom sa našim današnjim i ranijim umjetnicima o kojima šira publika još uvijek malo zna. Ne nama je da u to unesemo više plana i sistema. Ne mogu a da na kraju ponovo ne naglasim da u Sovjetskom Savezu postoji ogromna ljubav prema našoj zemlji i našim narodima. To je nešto neopisivo. Čovjek se osjeća ponosan što ima takve prijatelje, kao što je Sovjetski Savez.”