Specijalni dopisnik Tanjuga javlja : Komisija za proceduru Mirovne konferencije nastavila je danas u 4 sata poslije podne diskusiju po šestom članu prijedloga procedure koji je bio usvojen od strane Savjeta ministara inostranih poslova o načinu glasanja na konferenciji . Već na početku popodnevne sjednice pokazalo se da će diskusija biti vrlo teška s obzirom na planske pokušaje prijedloga Savjeta ministara . Šef čehoslovačke delegacije Jan Masarik predložio je odmah na početku sjednice novi amandman koji je imao za cilj da dovede do kompromisa i ubrzanja rada komisije . On je predložio da se obrazuje podkomitet u koji bi ušli dva člana Savjeta ministara , Kina i eventualno Norveška i Australija , tako da bi taj podkomitet imao pet članova koji bi našli kompromisno riješenje kojim bi bila zagarantovana prava ravnopravnost odlučivanja svim zemljama učesnicama na konferenciji . Međutim taj prijedlog čehoslovačkog delegata naišao je na oštru opoziciju od strane Bernsa , britanskog delegata Mak Neila i holandskog delegata . I ako je očevidno da je najpravilnije i jedino moguće rješenje problema načina glasanja usvajanja principa dvotrećinske većine za svake odluke i preporuke konferencije kako je predloženo i od strane Savjeta ministara s obzirom na važnost odluke Mirovne konferencije po svjetski mir, pretstavnici SAD i Velike Britanije su protivili su se tome prijedlogu čehoslovačke delegacije . Međutim i ovom prilikom šef sovjetske delegacije Molotov stao je na branik prava malih nacija da slobodno i ravnopravno odlučuju o pitanju svjetskog mira,podvukavši ponovo izvanredan značaj principa dvotrećinske većine koji onemogućava da se uguše glasovi zemalja koje su najviše pretrpile od fašističke agresije i dale najviše žrtava za pobjedu savezničke stvari. Molotov je podupro prijedlog čehoslovačke delegacije . Međutim prilikom glasanja taj prijedlog bio je odbijen sa 11 glasova protiv , dok je osam država glasalo u prilog prijedloga , a dvije su se uzdržale. Za prijedlog su glasale : Sovjetski Savez. Bjelorusija , Poljska , Ukrajina , Norveška , Čehoslovačka , Jugoslavija i Etiopija , dok su se Francuska i Kina uzdržale. Pošto su se Holendija i Brazilija pridružile amandmanu Novog Zelanda kojim se zahtijeva prosta većina u principu za sve odluke Mirovne konferenciie, diskusija je , poslije odbijanja čehoslovačkog prijedloga koji je težio za kompromisnim rješenjem , još jače pokazala pred kakvim se velikim teškoćama nalazi komisija , s obzirom na stav pretstavnika Velike Britanije, SAD . Australije i nekih drugih zemalia čija su zalaganja za novozelandski amandman očigledno značila direktno otežavanje rada konferencije . U diskusiji o tom prijedlogu Berns i Mak Neil i Evat su se izjasnili protiv dovodeći komisiju u vrlo tešku situaciju . Obrazlažući svoj prijeding Molotov je naglasio važnost odluka konferencije po pitanju načina glosanja i istakao da je dvotrečinski princip jednoglasno primljen na konferenciji Ujedinjenih naroda u San Francisku prošle godine od strane 51 države ,među kojima su se nalazile i sve zemlje u učesnice na Mirovnoj konferenciji . Molotov je istakao pokušaje pojedinih delegata da se komisija razbije na dva dijela umjesto da teži jednodušnom denošenju odluka. Princip dvotrećinske većine za donošenje odluka rekao je Molotov. jedino je prirodan , razuman i prihvatljiv . Sovjetska delegacija ne može da primi kao pravednu situaciju u kojoj jedna delegacija nameće svoju volju ostalim deset . U ime jugoslovenske delegacije Edvard Kardelj je dao izjavu u prilog prijedloga sovjetske delegacije . Pošto su Berns , Mak Neil i Evat insistirali da se o amandmanima ima glasati prostom većinom , komisija se našla pred vrlo ozbiljnom situacijom , čije je sporazumno rješenje bilo vrlo teško sagledati . Pretsjednik komisije Spak predložio je da se sjednica odloži kako bi u međuvremenu bio pripremljen kakav novi kompromisni prijedlog . U tom momentu u ime jugoslovenske delegacija Sava Kosanović saopštava komisiji izjavu o stavu Jugoslavije po pitanju principa glasanja na Mirovnoj konferenciji. Izjava glasi : »U ime jugoslovenske delegacije imam čast da dam slijedeću prethodnu izjavu . Mi smo došli na ovu konferenciju kao suverena država i mi zbog toga ne možemo unaprijed pristati na to da budemo vezani odlukama koje bi bile suprotne životnim nacionalnim interesima naše zemlje . Mi smo došli na ovu konferenciju očekujući da će pravila procedure biti primljena u saglasnosti sa prijedlozima koji se nalaze uneseni u pozive za ovu konferenciju . Mi smatramo da pitanje utvrđivanja pravila procedure pretstavlja pitanje suštinskog značaja , a ne samo pitanje procedure koje odreduje primjenu već primljenih pravila . U generalnoj skupštini organizacije Ujedinjenih naroda sva važna pitanja naročito pitanja koja se odnose na održanje mira , na Mirovnoj konferenciji moraju biti usvojena dvotrećinskom večinom . Na svim međunarodnim konferencijama uvijek se izražavala tendencija da se postigne jednodušnost na način koji ne povređuje suverenost država učesnica na konferenciji . Zbog toga jugoslovenska delegacija izjavljuje da se neće smatrati obavezna odlukama koje ne bi bile donijete većinom od dvije trećine glasova «. Ova izjava jugoslovenske delegacije ima vanredan značaj za dalji tok diskusije koja večeras u 9.30 časova nastavlja rad.