Prekjučer u 7 časova ujutro nastavljeno je suđenje Rupniku i ostalim izdajnicima i ratnim zločincima. Vojni tužilac Vivoda postavio je još nekoliko pitanja optuženom Rupniku, a poslije toga je pretsjednik naredio da se dovede optuženi Rezener. Na pitanje predsjednika da li se osjeća krivim, Rezener odgovara da se ne osjeća krivim, „bar ne svjesno krivim“ (U Sali smijeh). Na pitanje predsjednika suda Rezener izjavljuje da nije bio obavješten niti pismeno niti usmeno gdje su se slale iseljene porodice. Rezener kaže da nije bilo u njegovom djelokrugu rada niti se mogao miješati u pitanja koja su se odnosila na iseljene porodice. Pretsjednik: Da li ste potpisali proglase o strijeljanju talaca? Rezener kaže da je izdavao proglase i obavještenja o ubistvu talaca, ali ne priznaje da je upotrebljavao zastrašujuće metode protiv civilnog stanovništva. Pretsjednik mu čita naređenja o paljenju sela i ubistvu stanovništva, što on ne odriče. Partizane nije priznavao za redovnu vojsku po naređenju odozgo, a isto tako nije naređivao streljanja savezničkih padobranaca. Kada mu je predsjednik pročitao takav jedan akt Rezener odgovara da mu je podmetnut. Rezener priznaje svoje potpise na dokumen. tima za strijeljanje talaca Tužilac d-r Damjan obraća se optuženom i čita mu veći broj proglasa koji nose potpis optuženog Rezenera iz kojih se vidi da je optuženi Rezener naredio ubistvo ogromnog broja talaca na teritoriji Slovenije. Rezener: Ja nisam strijeljao nijednog taoca! Ja nisam za to dao naređenja! — Kakve su narodnosti biti svi ovi strijeljani ljudi? — Mislim slovenačke. — Pored svih letaka i proglasa koje sam naveo postoje i mnogi drugi. Svi oni nose ime Rezenera. Vi ste u istrazi rekli da je bila parola Gestapoa: ≫Napravite im pokrajinu opet njemačkom≪. D-r Damjan je zatim pokazao originalnu naredbu optuženog iz koje se vidi, da je lično on dao naređenje Gestapou o strijeljanju talaca. Rezener gleda dokumenat i izjavljuje da je zbilja njegov. BISKUP ROŽMAN JE ODRŽAVAO VEZE SA POLICIJOM ZA BEZBJEDNOST Da li ste dobili uputstvo za osnivanje domobranstva od slovenačkih izdajnika? Osnovnu misao za formiranje domobranstva je stvarno dao kapelan Krizmah. On je došao kod mene i tražio da se sve jedinice združe u jednu i da se bore s Nijemcima protiv partizana i zahtijevao oružje itd. Šta je bio Krizman po zanimanju. Gospodine pretsjedniče, to ne mogu tačno reći. Krizman se meni pretstavio kao vođa tih jedinica. To znam potpuno sigurno. On se sjeća da li je sa Rajnerom govorio o domobranstvu, ali je Rajner stalno nastojao da se što prije ustanovi neka domaća vojska od domaćih snaga. U istrazi ste rekli da je za vrijeme te posjete Rajner lično govorio sa optuženim Rožmanom. Rajner je imao jedan razgovor sa Rupnikom. Zamolio je da u tome sudjeluje i biskup Rožman. Razgovoru Rajmana i Rožmana nije niko prisustvovao. Taj razgovor je trajao 15 do 20 minuta, a moguće i pola sata. O čemu su tom prilikom raspravljali nije se nikada saznalo. Rožman je nastrojavao za domobranstvo više svojih sveštenika. U pogledu saradnje katoličke crkve sa Njemačkom, optuženi Rezener je rekao da je biskup Rožman izjavio da je sporazuman sa politikom Nijemaca. Pomoćnik tužioca: Da li je Rožman imao veze sa policijom za bezbjednost? Rezener: Jednom prilikom pretstavio mi se SS vođa policije Lahman i rekao da je bio kod Rožmana. ≫S tim čovjekom moći će da se radi, veliki je lisac≪, rekao mi je tada. On je bio čini mi se sveštenik ili kaluđer. Zauzimao je veliki položaj u katoličkom kleru a ujedno je bio i član Gestapoa. Imao je tijesne veze sa Vatikanom. Pretsjednik zatim naređuje da se uvede optuženi Vizjak Vizjak: Klerikalnim vođama je konveniralo da domobranstvo dođe u njihove ruke Na pitanje predsjednika kakvu je dužnost imao u domobranstvu, Vizjak je izjavio da je bio šef personalnog odsjeka i zamjenik komandanta. On kaže da je domobranstvo bilo potčinjeno njemačkoj komandi. Jeste li se borili pod njemačkom komandom, a zatim pobjegli sa domobranstvom po oslobođenju Jugoslavije u Korušku? Da.Recite, optuženi Vizjak, kakvu ste funkciju dobili od majora Glušića. On mi je saopštio, da me je jugoslovenski komandant general Precelj postavio za komandanta onih koji su svojevremeno pobjegli iz Jugoslavije u Korušku i Štajersku. A kako je bilo sa organizacijom legija u Ljubljani, kakve su bile uloge tih legija. Optuženi odgovara da su bile dvije u Ljubljani i tri čete u Šiški, koje su držale oružje u crkvi. — Da li vam je potpukovnik Peterling ikada govorio da ima veze sa Londonom, odnosno štabom jugoslovenske vojske?Direktno nije mi rekao, već mi je rekao da oni imaju vezu sa jugoslovenskom vojskom u Londonu. Odakle znate da je optuženi Rožman davao uputstva za seoske straže ? Iz pojedinih razgovora sa podređenim oficirima. Oni su mi privatno povjerili da se sastaju u biskupskom dvoru i da održavaju razne sastanke i da je biskup Rožman glavni koji pomaže te akcije. Da li je taj rad bio konkretno vojničkj rad? Sasvim vojnički rad. Kakve veze ima biskup kao crkveni funkcionar sa političkim i vojničkim radom? To je politika. Ko je pravio propagandu u pokrajini za stupanje u domobranstvo? U prvom redu to su radili klerikalni vođe, župnici, kapelani, načelnici itd. jer im je konveniralo da domobranstvo dođe u njihove ruke. JUGOSLOVENSKA EMIGRANTSKA VLADA JE SLALA MJESEČNO 50.000 ŠVAJCARSKIH FRANAKA ZA ORGANIZACIJU SLOVENAČKOG DOMOBRANSTVA Optuženi kaže da je domobranstvo organizovao Krekov sinovac. Da li je raspolagao taj Krek tuđim valutama? čuli smo i o tome. Mislim da je imao švajcarske franke.To tačno dokazuje ono što smo već utvrdili da je bivša jugoslovenska vlada u Londonu slala mjesečno 50.000 švajcarskih franaka za organizovanje tih bandi. Sud ima u rukama originalne zapisnike sjednice ministarskog savjeta u Londonu. U trećoj svesci na strani 67 kaže se: ≫Zapisnik sjednice ministarskog savjeta od 8 septembra 1942 godine. Prisutni: Jovanović, Krnjević, Krek, Ninćić, Trifunović, Grol, Šutej, Budisavljević, Gavrilović, Banjanin i Marković. Tu je zapisano da je odlučeno da se slovenačkoj zvezdi u Ljubljani ima isplaćivati od 1 avgusta 1942 stalna mjesečna pomoć u iznosu od 50.000 švajcarskih franaka. Ova pomoć ima da posluži samo za borbene akcije, za one koji su izloženi ovim akcijama, kao i onima koji se progone i stradaju od tih akcija. Putem poslanstva u Bernu ima se poslati 150.000 franaka. To je tri mjeseca unaprijed, a onda svakog idućeg mjeseca po 50.000 franaka.≪ Iz te odluke emigrantske londonske vlade jasno vidi zašto je nećak optuženog Kreka imao švajcarske franke, a on je bio u službi njemačkog okupatora kao organizator gorenjskog domobranstva. Tužilac zatim osvjetljava ulogu domobranskog oficira Ilovara, koji je bio uhapšen od strane mojih ljudi zato što je bio agent intelidžens servisa. Tužilac: Kakve ste sve ljude imali! Na jednoj strani Ilovar je predavao stotine rodoljubivih Slovenaca Gestapou, a na drugoj strani bio je engleski agent. Prilikom vašeg povlačenja vršilo se povlačenje izvjesnog broja civilnog stanovništva. Ko je za to dao naređenje? Oni su sigurno bili nagovoreni od sveštenika. Ja smatram da je samo sveštenstvo odgovorno za to. Kakvu ulogu je imalo sveštenstvo u emigraciji? Koliko ja znam, sveštenstvo je imalo naročitu ulogu. Imali smo organizaciju i još od samog početka organizatori su držali predavanja. Imali su klirinšku službu između Italije i svih logora. Kurirska služba održavala se i između našeg delegata u Celovcu d-r Desaja i d-r Kreka u Rimu, Ko im je omogućio te putove? Da li su Englezi znali za njihovu kurirsku službu i veze među logorima i veze sa emigrantima? Englezi su mogli znati za sve to. Optuženi Vizjak objašnjava još jednu zanimljivu pojedinost iz emigracije. Došlo je, kaže on, naređenje da emigranti što više pišu rođacima u Ameriku i da iznose laži o partizanskoj vojsci i o uzrocima svoga bjekstva iz zemlje. To je bilo potrebno radi propagande u Americi.Pod čijom komandom su bili četnici generala Prezla i generala Damjanovića u Italiji ? — Bili su pod poljskom komandom, pod Andersovom komandom. Pa šta ima da traže Jugosloveni u poljskoj vojsci? čudi se tužilac. Ti izrodi su tražili sigurno svuda saveznike protiv sopstvene domovine protiv sopstveong naroda. To vjerujem. Poslije toga je tužilac d-r Damjan ponovo optuženom Rezeneru postavio nekoliko pitanja.