Specijalni dopisnik Tanjuga javlja : Na jučerašnjoj prijepodnevnoj sjednici Političko-teritorijalne komisije za Italiju , prije nego što je jugoslovenski delegat Aleš Bebler nastavio izlaganje razloga i činjenica , koji govore o ispravnosti i pravednosti jugoslovenskog predloga o izmjeni predložene linije razgraničenja između Jugoslavije i Italije postavljeno je pitanje obrazovanja specijalne komisije za statut Trsta. Tokom duže diskusije oko obrazovanja same potkomisije izbilo je pitanje od velikog značaja : kako će kotkomisija prići rješavanju važnog pitanja statuta Trsta . Da li će mu posvetiti svu potrebnu pažnju i vrijeme , da li će se omogućiti da u toku rješavanja iznesu sve činjenice i razlozi i da li će diskusija biti ne samo potpuna i neograničena, nego i javna i slobodna kako bi se sa njom upoznali ne samo članovi komisije nego i štampa i javnost. Engleski delegat Mak Nil , koji je uvijek mnogo govorio o formalnoj strani pitanja procedure a malo o suštini pitanja tukao je danas sve svoje dosadašnje rekorde, nastojeći ne samo da ograniči i sputa diskusiju o statutu Trsta , već da i svjetskoj javnosti onemogući da je prati . Operišući samo formalnim argumentima , on je išao za tim da se prilikom diskusije o statutu Trsta ograniči sloboda izražavanja mišljenja a da se javnost isključi sa sjednica. Međutim njegova namjera , u kojoj ga je pomagao i pretsjednik komisije južno afrički delegat Egeland , nije uspjela POKUŠAJ DA SE SPUTA RAD POTKOMISIJE Već na samom početku diskusije pretsjednik komisije Egeland je predložio da u potkomisiju uđe sedam članova pretstavnici četiri velike sile , Jugoslavija , Australija i Holandija pa je dodao da smatra da potkomisija treba da podnese svoj izvještaj već u roku od pet do sedam dana pomenuvši pritom da , trebala bi sama komisija da završi svoj rad do 5 oktobra. Odgovarajući pretsjedniku, jugoslovenski delegat Aleš Bebler je odmah istakao da datum koji je određen za otvaranje zasjedanja Generalne skupštine organizacije Ujedinjenih naroda ne treba ni u kom slučaju da znači da rad Mirovne . konferencije treba da bude obavljen u žurbi i površno . »Zato smatramo rekao je Bebler .da datumom ne možemo ograničiti rad naše komisije. Rješenje pitanja može da zahtijeva i više vremena i zato mu treba posvetiti sve potrebno vrijeme . Ne može se igrati sa sudbinom stotina hiljada ljudi i ne može se ograničiti vrijeme rada potkomisije i reći da već za pet ili sedam dana mora podnijeti svoj izvještaj . Kako se uopšte može na takav način rješavati osjetljivo pitanje naše Konferencije ?« Osim toga jugoslovenski delegat Bebler je izjavio da je pri rješavanju tako važnog pitanja , kao što je statut Trsta kako se to činilo i do sada pri rješavanju svih važnijih pitanja potrebno da se prethodno održi generalna diskusija kako bi se tokom nje iznijela sva mišljenja kojima će se zatim potkomisija rukovoditi u svome radu. Bebler je na kraju predložio da se sastav potkomisije za statut Trsta proširi uključivanjem 8 člana Poljske , kako države koje su izrađivale sam nacrt mirovnog uvora ne bi u njoj bile u većini i s obzirom na to što Poljska , imajući velikog iskustva sa pitanjem Danciga , može mnogo da koristi u radu potkomisije . Međutim , engleski delegat Mak Nil nastojao je zatim da se onemogući da se u komisiji održi prethodna javna diskusija o pitanju statuta Trsta, pozivajući se pri tome samo na razloge uštede vremena. On je rekao da ne vidi potrebe za održavanje generalne diskusije u komisiji , ukoliko svi delegati spreme napisane i prevedene govore o tome pitanju i ako ih zatim u obliku dokumenata podijele svima članovima komisije . Ako bi se održala generalna diskusija , potkomisija ne bi mogla da započne svoj rad prije kraja iduće nedjelje , dodao je on. Pretsjednik komisije Engeland podupro je odmah Mak Nila , izjavivši kako je njegov predlog vrlo koristan i da se nada, da će ga svi članovi komisije prihvatiti . Aleš Bebler se zatim javio za riječ izjavljujući da predlog Mak Nila , koji je pretsjednik okarakterisao kao »koristan « , može da bude samo koristan sa formalne strane. On je istakao da su u komisiji do sada diskusije uvijek bile javne , a da pismena diskusija , kakvu predlože Mak Nil , nije javna diskusija . On je potsjetio da je u početku konferencije britanska delegacija podržala američki predlog da sjednice komisije budu javne zato , ako je načelo publiciteta prihvaćeno, njega se treba pridržavati i u diskusiji o statutu . Bebler je napomenuo da jugoslovenska delegacija nema nikakvog interesa da se oduži rad komisije , pa je istakao da engleski predlog međutim ide za tim da onemogući i uguši usmenu diskusiju . »Kada se radio o pitanju procedure Mirovne konferencije rekao je Bebler vodena je diskusija nedjeljama , a sada , kada se radi o pitanju s kojim je povezana sudbina 250.000 ili 300.000 stanovnika Trsta , diskusija se želi sputati i ograničiti . Zato britanski predlog nije koristan . Naprotiv , on je štetan za dobre rezultate rada naše Konferencije , pošto delegacijama ograničava slobodu izražavanja «. Sovjetska delegacija je za široki javni rad Mirovne konferencije – rekao je Višinski Poslije Beblera uzeo je riječ sovjetski delegat Viišnski koji je takođe istakao da se britanski predlog svodi na ograničenje slobode izražavanja delegacija , kao i na ograničenje diskusije o važnom pitanju . Višinski je rekao da se radi o principu rada Konferencije i da je neprihvatljiv britanski predlog o diskusiji u pismenoj formi, koji je u suprotnosti sa onim što je već ustanovljeno u radu Konferencije . »Zašto ukloniti sa široke arene javnosti tako važno pitanje kao što je statut Trsta ? upitao je Višinski . Otkud baš sada da se podnese takav predlog , kada se radi o Trstu? Zašto on nije ranije podnijet ? Sovjetska delegacija je za široki javni rad naše Konferencije . Ona je protiv svakog predloga koji ide za tim da to ograniči .On je zatim rekao da je engleski predlog ne samo nepravilan nego i štetan , pošto po njemu diskusiju o statutu Trsta treba sakriti od široke publike i pitanja rješavati tajno u nekoj potkomisiji . Mak Nil je zatim rezimirao svu diskusiju u komisiji i izložio da postoje tri problema . On je predložio da se odmah obrazuje potkomisija od osam članova i da ona podnese rezultate svoga rada već kroz četiri dana koji je rok u međuvremenu predložen . Drugo, engleska delegacija je podnijela i pismeni predlog da se sve delegacije pozovu da do 14 septembra pismeno u obliku dokumenta iznesu svoje gledište o statutu Trsta . I treće, postoji predlog da se u komisiji održi prethodna generalna diskusija . Mak Nil nastojao je zatim da porekne da njegova delegacija teži da suzbije javnu diskusiju . Višinski je takođe ponovno uzeo riječ da nema ništa protiv engleskog predloga da se gledišta pismeno podnesu do 15 ovog mjeseca ali samo s tim da se s njima upotpuni generalna diskusija koja bi se prethodno održala u komisiji . ZA JUGOSLOVENSKI PREDLOG GLASALE SU SVE DELEGACIJE OIM BRITANSKE Na kraju je jugoslovenski delegat Bebler ponovno uzeo riječ i izjavio da prihvaća Mak Nilov predlog , kako ga je dopunio Višinski . On je zatim napomenuo da time međutim nije riješena čitava stvar , pošto , se postavilo pitanje šta će raditi potkomisija dok se u komisiji ne održi generalna diskusija o statutu Trsta . On je podnio predlog da se, prvo , komisija obaveže da će odmah po svršetku diskusije o granici izmedu Jugoslavije i Italije preći na generalnu diskusiju o statutu Trsta ; drugo , pótkomisija u sastavu koji je predložen SSSR , SAD , Velika Britanija , Francuska , Jugoslavija , Australija , Holandija Poljska obrazovaće se odmah i pristupiti pripremnom radu razmatrajuci postojeće predloge za statut Trsta , ustanovljujući po kojim pitanjima među njima postoji saglasnost , a po kojima ne ; treće , potkomisija neće moći da pristupi rješavanju osnovnih pitanja po kojima ne postoji saglasnost sve dok se u komisiji ne završi generalna diskusija . Jugoslovenski predlog je zatim stavljen na glasanje . Za njega je , osim britanske delegacije , glasalo svih ostalih devetnaest delegacija koje su zastupljene u komisiji . Poslije toga je jednodušno prihvaćen i predlog o obrazovanju potkomisije koji je bio izmijenjen u toliko što je izbačeno da potkomisija treba da podnese svoj izvještaj u roku od 10 dana i stavljena odredba da će podkomisi ja svoj izvještaj podnijeti što je moguće prije . Na kraju je komisija usvojila britanski predlog o pozivanju delegacija da do 14 septembra pismeno podnesu svoja gledišta o statutu Trsta . Pošto su na taj način spriječeni pokušaji da se rad same komisije i potkomisije za statut Trsta ograniči datumima, da se spriječi opšta diskusija o pitanju statuta Trsta i da se rješavanje o njemu sakrije od očiju svjetskog javnog mnijenja . Komisija je na stavila razmatranje pitanja buduće granice između Jugoslavije i Italije . Jugoslovenski delegat Bebler je dobio riječ da bi obrazložio drugi dio jugoslovenskog predloga o izmjeni predložene granice u sektoru Benečke Slovenije . ALEŠ BEBLER O SLOVENAČKOM KARAKTERU BENEČKE SLOVENIJE Bebler je prvo ukazao na činjenicu da »francuska linija « u sektoru Benečke Slovenije skreće prema istoku . Time ova linija daje očigledno sve prednosti zapadnom su sjedu koji može strateški da ovlada cijelom dolinom Gornje Soče i da u njoj prekine svaki saobraćaj . Koji su razlozi koji su doveli do toga da se povuče takva granica upitao je delegat Jugoslavije ? Da li su to možda etnički razlozi ? Da li su to principi o etničkoj granici od septembra 1945 godine koji traže tako neprirodnu i za Jugoslaviju tako nepovoljnu liniju ? Zemlja koju » francuska linija « ovdje daje Italiji , koja se naziva Benečka Slovenija , čisto je slovenačka teritorija . Istina teritorija ove zemlje bila je nesrećna. U srednjem vijeku Benečka Slovenija je došla pod vlast Mletačke republike i tako bila izolovana od slovenačkih centara na istoku. Godine 1860 ona je poslije poraza Austrije u ratu sa Bismarkovom Njemačkom predata Italiji . Od toga vremena narod Benečke Slovenije , stavljen pod teške uslove , odupirao se italijanizaciji . Počeo je čak sa radom na razvijanju sopstvene kulture , mada je on narod koji uopšte nikada nije imao sopstvenih škola . Pjesnici Benečke Slovenije . kao na primjer monsinjor Trinko , pjevali su o nesreći svoga porobljenog naroda. Talijanski pritisak išao je tako daleko da čak ni u crkvama narod Benečke Slovenije nije mogao da čuje svoj jezik , jer su sveštenici većinom bili talijanskog ili furlanskog porijekla . U vezi s tim Bebler je pomenuo knjigu slovenačkog pisca iz Gorice Franca Bevka, pretsjednika delegacije naroda Juliske Krajine u Parizu , u kojoj se iznosi borba mladog benečko-slovenačkog sveštenika sa ialijanskim crkvenim vlastima za upotrebu slovenačkog jezika u crkvi . BORCI BENEČKE SLOVENIJE SVAKODNEVNO SU DAVALI ŽIVOTE ZA PRIKLJUČENJE JUGOSLAVIJI „Istorija Benečke Slovenije izjavio je Bebler zaista je istorija benečke zemlje . Danas nastavio je on čitav narod Benečke Slovenije traži priključenje Jugoslaviji . Maja 1943 partizani iz Tolmina krenuli su u Benečku Sloveniju , gdje su bili najtoplije dočekani . Prebivajući danju na planini Matajur , usred Benečke Slove nije , oni su noću silazili u sela i pozivali narod na borbu za zajedničku savezničku stvar. U svakom selu u koje su dolazili bili su srdačno dočekivani i snabdjeveni svima potrebama . Godine 1943 benečki Slovenci, koji su bili nasilno mobilisani u talijansku vojsku , masovno su dezertirali i priključili se Titovoj oslobodilačkoj Armiji . Svakodnevno su borci Benečke Slovenije davali svoje živote za priključenje Jugoslaviji . U to doba veliki dio Benečke Slovenije je bio slovenačka teritorija koju Nijemci uopšte nisu mogli da kontrolišu . U njoj su bili osnovani Seoski narodni odbori, po prvi put u svojoj istoriij narod ove zemlje je stekao suverenost i dobio upravo u svoje ruke.“ Bebler je zatim postavio pitanje:“kakvi se argumenti mogu iznijeti protiv jugoslovenske teze da kompaktno slovenska teritorija Benečke Slovenije treba da bude unutar Jugoslavije. Izjavivši da će ostaviti na stranu netačni princip tzv. „etničke ravnoteže“ Bebler se osvrnuo na izvjesne navode iznijete u izvještaju komisije stručnjaka za Julisku krajinu . U izvještaju se kaže da benečki Slovenci ne govore slovenačkim jezikom , već lokalnim dijalektom u kome ima i talijanskih riječi . »A gdje nema lokalnih dijalekata upitao je Bebler ? Koje selo, na primjer , u Francuskoj , koje je bilo bez štampe na svom jeziku i bez škola a pod talijanskim pritiskom , nema talijanskih riječi u svom narječju «. Bebler je osim toga naveo činjenicu da benečki Slovenci svoj jezik nazivaju slovenskim i rekao je na kraju da je potpuno bez osnova argumenat iznijet u izvještaju komisije stručnjaka . Bebler se zatim osvrnuo na tvrdenje da Benečka Slovenija ima talijanski način života . On je upitao da li se to možda ogleda u tome, što benečki Slovenci kao i drugi Talijani jedu palentu , jer kod njih uspijeva kukuruz . Na kraju Bebler je naveo podatke o broju Slovenaca u Benečkoj Sloveniji , koji čak i po talijanskom popisu iznose 34.000, dok se međutim njihov broj može cijeniti na 45.000 do 50.000. On je završio svoja izlaganja podvlačeći da Jugoslavija ima sva prava da dobije tu zemlju , ako Mirovna konferencija ima namjeru da izradi zaista pravedan mirovni ugovor.