Od povratka japanskog ministra vanjskih poslova Matsuoke u Tokio, nastupila je na Dalekom Istoku izvanredno živa diplomatska djelatnost. Japan je sebi osigurao leđa Moskovskim ugovorom i sada pristupa konačnom rješenju kineskog pitanja, da bi oslobodio svoje ruke za akcije na jugu. Japanska proljetna ofenziva u Kini donijela je svoje prve plodove. U USA japanska je djelatnost potakla na dvije protuslovne reakcije. Dok pojedini članovi Kongresa najžešće prijete Japanu i dok oni pozivaju američku vladu, da poduzme brze protumjere na Dalekom Istoku, dotle američka diplomacija traži ugodnije razgovore s Tokiom i nuđa posredovanje u kinesko-japanskom sporu. U Tokiu ne vjeruju tim slatkim riječima. Američka vlada mogla bi izvršiti vrlo jak pritisak na kinesku vladu jednostavnom obustavom kredita i dobava. Međutim Tokio ne vjeruje, da Amerikanci imaju takve namjere. Japanski životni prostor kreće se između otočja Dalekog Istoka i njegovog juga, kako vidimo na priloženom zemljovidu. Japan je sebi osigurao mnoga izbečena uporišta, koja trebaju zaštićivati njegove trgovačke puteve. No između ovih uporišta nalaze se što američka, što engleska ili nizozemska uporišta, koja se danas vežu u jednom jedinom sustavu, za navalu na Japan. Obzirom na to Japan smatra, da je njegovo mjesto isključivo u Trojnom paktu.