Jezovite pojedinosti o pokolju slobodnjački nastrojenog pučanstva sovjetskim područjima, naišle su u svjetskom novinstvu na najveću pažnju. Sada se svagdje spoznaje, da je boljševizam znao do sada doduše spretno sakrivati svoje pravo lice, ali da konačno više ne može ništa sakriti pred tim potresnim činjenicama. Posebni dopisnik lista “Stockholms Tidningen” u Lavovu, Bertil Svahnstrom, opisuje prilike nakon zaposjedanja bivše poljske Ukrajine. Nije bilo nikakve sumnje, tako naglašuje među ostalim izvještaj, da ukrajinsko stanovništvo smatra Nijemce osloboditeljima. Svagdje se viju zastave s kukastim križem. Lavov je gotovo dvije godine bio u sovjetskim rukama. Nesumnjivo se je boljševičko doba smatralo najcrnjim u povijesti toga grada. Sovjetima je uspjelo, da su ih u dvanaest mjeseci svi zamrzili. Nitko nije ozbiljno radio. Cijene su neizmjerno rasle. Radnik, koji zarađuje 150 rubalja mjesečno, nije si mogao kupiti niti par cipela, koje stoje 300 rubalja, niti odijelo za 1000 rubalja. Posebnički trgovački rad nije doduše bio zabranjen, ali je bio tako opterećen daćama, da se nije isplatilo biti posebnik trgovac. Zato se je većina trgovina morala zatvoriti. “Newyork Enquirer” objavljuje izvještaj dopisnika United Pressa, Jacka Fleischera iz Lavova. Fleischer naglašava, da su sovjeti prije svojeg odlaska upriličili strašan krvavi pokolj među političkim uznicima. Ukazujući na nalaz više stotina žrtava tih umorstava u masama u vojničkom i građanskom zatvoru u Lavovu ističe, da je sam vidio više mjesta, gdje je bilo zakopano po 20 do 30 lješeva. Veći je broj zakopan u podrumu zatvora. Na groblju u Lavovu ima na stotine novih grobova, u kojima leže lješine Ukrajinaca i Poljaka, koje su umorili boljševici prilikom odlaska. Pod naslovom “Što leži iza misterija” pišu španjolske novine “ABC” Od svojeg triumfalnog crvenog mjeseca listopada odvojili su boljševici Rusiju od vanjskog svijeta. Narodi, koji graniče sa Sovjetskom Rusijom nisu znali, što se je događalo na tom ogromnom području. Tko se je unutar sovjetske državne tvorevine branio protiv despotizma i htio doprinijeti na pravac, koji ih je dijelio od “ostalog” svijeta, ostavio je svoj život pod metcima GPU-a. Zagonetan veo je ležao nad tim ogromnim područjima Tu i tamo su doduše Lenjin i Staljin pustili u zemlju koje “demokratsko” povjerenstvo, ali su se ona morala kretati po određenim putovima i vidjela su samo ono, što je bilo na programu igre. Sada, pod vatrom i mačem, nestaje toga zagonetnog vela. Vide se osiromašeni krajevi, zanemareni i smrdljivi, bez svijetla i vode, uslijed strašnog terora prokleti na životinjski stepen pod bičem svojih mučitelja. “Boljševizam u posljednjim trzajima” pod tim naslovom pišu brazilijanske novine “Noite” uvodni članak. “Pobjeda Moskve kakovu želi Engleska, morala bi zastrašiti svijet. Ali porazom Sovjetske Unije bit će čovječanstvo konačno oslobođeno moskovskih krvnika i nijhovili pomagača. U suprotnom bi slučaju SSSR širila po Europi boljševizam vatrom i mačem. U posljednjih 25 godina se boljševizam samo zato nije proširio po Europi, jer mu je Njemačka suprotstavila nepremostivu obranu. Da nije bilo njemačkog otpora, bila bi, zahvaljujući Staljinu, potpuno propala sloboda i kršćanstvo.”