Admiral Schoultz bio je u svjetskom ratu časnik za vezu ruske mornarice kod britanskog admiraliteta. Zbog svojih izvanrednih sposobnosti imenovan je 1919. admiralom finske mornarice. Od konca lipnja Finska se ponovno nalazi u borbi sa svojim opasnim susjedom, sa Sovjetskim Savezom, koji ju je po drugi put u roku od manje od godinu i po mučki prevario i napao. Nikoga ne će čuditi, što je raspoloženje finskog naroda danas posve drugo nego li u studenom 1939. na početku tadanjeg sovjetsko-finskog rata. Finski je narod doduše podnosio također one teške udarce sudbine, koji su bili posljedica boljševičkog napadaja, s mnogo prisebnosti i željeznom disciplinom, ali mi smo bili osamljeni. Danas je raspoloženje čitavog naroda ispunjeno čvrstom vjerom u pobjedu, jer osjećamo oružanu zajednicu s velikim Njemačkim Reichom. Od 22. lipnja, kad su njemačke čete započele borbu za obranu prijetećeg boljševičkog napadaja i prekoračile njemačko-sovjetsku granicu, čitav je finski narod iskrenom čežnjom čekao dan pristupa Finske ovom odlučnom boju na strani Njemačke i za slobodu Europe. Taj dan je bio dan oslobođenja. Prošao je sat za satom pun plahih nada, dok konačno nismo iz usta našeg predsjednika saznali, da je također Ez Finsku došao dan odluke. Uz zbilju događaja, prošao je kroz finski narod val osjećaja olakšanja, skoro bi se reklo tihog suzdržanog poklika radosti. Govor našeg predsjednika narodu konačno je protumačio građaninu i seljaku, radniku i vojniku sve ono, što se prije nije moglo reći iz razloga samoodržavanja finske države i koje je znanje vlada posljednju godinu i po dana morala čuvati u sebi. Što je do sada bila čežnja svakog Finca sada je postala stvarnost. Moskovski “mir”, koji je za nas bio vrhunac pohlepe i podlosti prepredenog razbojnika, nikako nije zadovoljio nezasitne moskovske vlastodršce, jer su ovi čekali samo na onu priliku, kojom bi konačno mogli uništiti Finsku. Prije svega zahvaljujemo Njemačkoj, što se nisu mogle ostvariti ove namjere našeg istočnog susjeda. Već prigodom berlinskog pohoda sovjetskog pučkog povjerenika za vanjske poslove Molotova, odbio je Vođa Reicha Finsku žrtvovati crvenim vlastodršcima, rekavši: “Novi rat Rusije protiv malog finskog naroda ne bi bio podnošljiv za njemačku vladu, u toliko više, što Njemačka nikako ne može vjerovati na ugrožavanje Rusije od Finske.” Tako je Finska kao i neke druge zemlje Europe, oslobođena iz krvavog ždrijela neprijatelja. Prvi podli boljševički napadaj Finsku nije ni iznenadio ni uplašio. Za vrijeme odmora posljednjih 16 mjeseci, naš narod je naime marljivo radio na kolonizaciji i obnovi razorenih gradova i sela i istodobno se naoružavao više no ikada, jer je sada progledao opasnost svog susjeda. Svaki je Finac znao također, da sami ne ćemo nikada moći svladati Sovjetski Savez. Iz ovog razloga raduje se finski narod punim pravom obnovi stoljetnog bratstva u oružju s Nijemcima i genijalnim Vođom Reicha Adolfom Hitlerom, kojemu je iskrena srca zahvalan za mogućnost ovog bratstva u oružju. Njemačko-finska zajednica u borbi počinje u XVI. stoljeću na bojištima kod Lützena i Breitenfelda, kad su se finski Makkapeliti, (“Makkapaale” udari po glavi) borili pod Gustavom Adolfom zajedno s protestantima. Tri stoljeća kasnije vratili su se ti domovinu finski lovci, koje su Nijemci u Lockstädtskom logoru odgojili za odlučne borce, da u tijesnom drugarstvu s njemačkim zborom generala von der Goltza protjeraju rusko-finske komuniste iz glavnog grada. Nakon krvavih borba uspostavili su u zemlji red i slobodu. Po drugi put spasava nas Njemačka od boljševičkog jarma. Sada Finci polaze zajedno u borbu s njemačkom oružanom silom u završni boj sa sovjetskim terorom, koji je preko 20 godina stalno ugrožavao Europu. U krvavom i gorkom boju na jesen i po zimi 1939-40., Finska je, prepuštena sama sebi, morala izdržati pritisak goleme sovjetske kile, a tzv. zapadne demokracije su nam u mnogim govorima, punim krasnih izrečica obećavale svoju pomoć, ali su je zaboravili stvarno poslati. Danas se finski narod ne bori više sam, već bok uz bok sa svojim moćnim bratom u oružju, s njemačkim narodom. Uz njih stoji čvrsto čitav europski kontinent sa svojom kršćanskom vjerom, sa svojom starodrevnom tradicijom i velikom kulturom u suprotnosti sa sverazarajućim boljševizmom. Terorom i lukavošću svojih židovsko-mongolskih vlastodržaca drže se pri tome u Sovjetskom Savezu u okovima narodi, koji stoje nasuprot novoj mladoj Europi. Ovaj puta ćemo pobijediti na strani našeg priajtelja, njemačkog vojnika, koji je već dokazao svoju hrabrost na zapadu, na jugu i na istoku, i koji će se s nama boriti do konačne pobjede.