Velike su poplave i vrući južni vjetrovi bili uzrokom, da je prošlogodišnja žetva u jugoistočnoj Europi zaostala za žetvama u normalno vrijeme. Dok je godine 1934.- 1938. jugoistočna Europa prosječno izvozila 2,6 milijuna tona žita, prošle je godino izvoz osjetljivo pao. Sve su te države zato nastojale urediti prehranu pučanstva do ovogodišnje žetve. U Rumunjskoj je kao i u Bugarskoj i Madžarskoj uveden državni nadzor nad zalihama žitarica. Uz to je i racionalizirana potrošnja. Ove godine međutim nije bilo većih prirodnih katastrofa. Kako je nastupilo povoljno vrijeme, vrši se sada na čitavom području jugoistoka žetva, koja po svojoj kakvoći i dobroj rodnosti pokazuje izvanredni prinos. Prema tome ovogodišnja žetva ne će pokriti samo vlastitih potreba podunavskih država, već će se moći i znatni višak žitarica izvesti. ŽETVA U RUMUNJSKOJ BOLJA OD PROŠLOGODIŠNJE Odlučnim je mjerama u Rumunjskoj povećana površina zasijana žitaricama na 5,5 milijuna hektara. Kako bi daljnje povećanje išlo na štetu drugih plodova, nastoji vlada povećati prinos žitarica po hektaru. Svrha je, da se prosječni prinos pšenice poveća za jednu trećinu po zasijanom hektaru. Time će ukupni prinos pšenice u čitavoj zemlji narasti godišnje za oko 0,6 milijuna tona. Računa se, da će ove godine biti prosječni prinos pšenice jedna tona po hektaru. Prema tome će prirod kod zasijane površine u iznosu od 2,25 ml iijuna hektara iznositi 2.25 milijuna tona pšenice. Ovaj prinos veći je za 0,9 milijuna tona od prošlogodišnjeg. Kao što su ove godine dobro urodile žitarice, isto tako neobično dobro stoji i grah i grašak. Prinos će ovih kultura premašiti za 3,5 do 4 milijuna tona prošlogodišnji. Time će biti pokrivene domaće potrebe, a uz to će ostati višak od 6 do 700 tisuća tona. Ovaj će se višak moći djelomično izvesti, a djelomično spremiti kao zaliha. U BUGARSKOJ VIŠAK ŽITARICA IZNOSI POL MILIJUNA TONA Pripojenjem južne Dobrudže, Macedonije i zapadne Tracije povećava se u Bugarskoj površina zasijana žitaricama na približno 4,8 milijuna hektara. Kako bi ovu površinu još više povećala, i uz to povisila prinos po hektaru, Bugarska je vlada odobrila 409,5 milijima leva. Seljaci, pozvani u vojsku, pušteni su zbog žetve kući. Jednako su osigurana potrebna prevozna sredstva, a benzin je isto stavljen u dovoljnoj količini na raspolaganje za potrebe poljoprivrednih radova. Ministarstvo je poljoprivrede izradilo točnu osnovu, gdje će pojedini vršaći strojevi raditi. Kako bi se proizvođačima i novčano pomoglo, ovlaštena je poljodjelska banka podijeliti potrebne kredite. Izgledi su za žetvu odlični. Potpuni iskazi o prinosu nisu još izrađeni. Poznato je, da je rod po pojedinom hektaru u Bugarskoj veći od svih jugoistočnih zemalja. Za vrijeme od 1933.-1937. iznosio je od po hektaru prosječno 1,19 t. pšenice, 1,06 t. raži, 1,33 ječma i 0,9 t. zobi. Na temelju ovakvog roda prošlih godina računa se ove godine s ukupnim prinosom od 2 milijuna tona. Kad se namiri potreba zemlje, ostat će još pol milijuna tona viška, koji će se najvećim dijelom upotrebiti za prehranu pripojenih krajeva. Time, što je Bugarska pripojila navedene krajeve, porast će i njezin izvoz stolnog grožđa na daljnjih 20-25 posto. Prošlih je godina Bugarska podmirivala s grožđem 30 posto potreba Srednje Europe, a sad će se njezin udio u izvozu grožđa još povećati, te će tako Bugarska postati najveća europska zemlja u izvozu grožđa. Sad se već vrši berba prvog ranog grožđa. Bugarska je povećala i proizvodnju duhana od 30-35 tisuća tona, koliko je dosad proizvodila, na 80 tisuća, što predstavlja više od dvije trećine proizvodnje na istoku. Jednako je Bugarska osigurana s pamukom. U pokrajini Xanthi iznosi godišnji prihod 11 tisuća tona, a time je Bugarska s pamukom osigurana. Kako ne će trebati uvažati ove robe, to će moći pol milijarde leva upotrebiti za druge uvozne proizvode. ODLIČNA ŽETVA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ Hrvatska je vlada također odredila potrebno mjere za opskrbu potrošača s žitaricama za kruh. Svuda su postavljeni po državi nadziratelji, koji će popisivati žetvu. Proizvođači mogu zadržati po hektaru za svakog člana obitelji 250 kg pšenice za vlastitu potrebu, a uz to još 140 kg za potrebe sjetve. Preostali se višak mora u roku od tri tjedna poslije vršenja prodati komisionarimа ravnateljstva za prehranu. Za pšenicu je određena otkupna cijena od 450 kuna. Toliko se plaća za pšenicu najbolje vrsti, a to je najveća cijena, koja je ikada polučena. Iz svih dijelova države dolaze suglasni izvještaji o dobrom prirodu žitarica. Žito, raž i ječam vrlo su dobro urodili i dobre su kvalitete. U Srijemu i Slavoniji očekuje se prirod pšenice od 0,8-1,2 t po hektaru. Prirod će ječma biti 0,8-1,0 t po hektaru. Pšenica je zasijana na površini od 640.000 hektara, te se računa na prinos od 658.000 t, što odgovara rodu u najrodnijim godinama. Država se pobrinula za prehranu pučanstva te je odredila cijenu brašna i kruha. Viška pšenice za izvoz ne će biti. Poteškoće s prehranom su sada s obzirom na obilnu žetvi sasvim prestale. SLOVAČKA I GRČKA SU ZADOVOLJNE, SAMO JE U MAĐARSKOJ ŽETVA ZAKASNILA Uz ostale države jugoistoka i u Slovačkoj se očekuje žetva, kakve već nije bilo mnogo godina. Dobro je vrijeme pogodovalo rastu žitarica. U Slovačkoj se je sve učinilo, kako bi se žitarice pravovremeno požele. Prema svim izvještajima žetva je obilna, tako da će prehrana pučanstva biti osigurana. I u Grčkoj su zadovoljni sa stanjem žitarica. Čim bude prvo žito spremljeno, povećat će se sadašnja količina kruha koju dobiva pučanstvo. O izgledima žetve u Turskoj do sada još nije ništa poznato. - Zbog lošeg vremena zakasnila je žetva u Madžarskoj za dva tjedna. Računa se, da će jesenska pšenica dati srednji prinos, ali dobre kvalitete. Što se tiče raži, izgleda, da prinos ne će biti bogzna kako povoljan. Bez obzira na pripojene južne krajeve, računa se, da će žetva pšenice iznositi 225 milijuna tona, a raži 0,8 milijuna tona. Zaslugom njemačke uprave odvija se uredno žetva u svim predjelima srpskog okupiranog područja. Prinos žitarica prekoračuje mnogo prinos od prošle godine. Osobito je to slučaj s plodnim krajevima uz Moravu, gdje je žetva prekoračila svoj do sada najveći prirod. U predjelu Dunava računa se na 0,8-1 tonu po hektaru, a u Banatu s 1,2-1,5 tona pšenice. “Bankut” pšenica najbolje odgovara zemljištu i klimatskim prilikama Banata. Jednako je i zob i ječam dobar, te će njihov prinos osjetljivo prekoračiti prošlu godinu. Kukuruz obećava također dobar prirod. Stanje je šećerne repe odlično. Ovaj pregled pokazuje, da se u svim podunavskim zemljama nastoji povećati prinos po hektaru. Uvidjelo se, od kolike je potrebe povećanje tog prinosa za prehranu domaćeg pučanstva i za izvoz. U vezi s ovim nastojanjima postavlja se pitanje isušenja močvara, te obrada puste i divlje zemlje, koja još nije privedena kulturi. Ovakve neobrađene zemlje na jugoistoku dosta, a kad se ona jednom počne obrađivati, povećat će se i rod žetve, a s tim u vezi i narodna imovina. S ovim pitanjem bave se sada mjerodavni čimbenici u svim tim državama. Jugoistok je pretežno agraran i prema tome se mora brinuti, kako bi što više povećao proizvodnju poljoprivrednih dobara, koliko će jugoistok više proizvoditi ova dobra, toliko će se više povećavati i njegova izmjena dobara s drugim državama, a time će pridonijeti i osiguranju prehrane cijele Europe.