Usprkos ratnih prilika, koje su naravno imale veliki upliv i na privrednu strukturu Reicha, nastojala je Njemačka svim silama, da u pogledu prehrano pruži pojedinim državama mogućnost postepene napredujuće samoopskrbe. Njemačkoj nije bilo dosta, da stavlja pojedinim zemljama na raspolaganje svoja iskustva na poljodjelskom i prehrambeno-privrednom području, već je dapače dobavama vlastitih zaliha podpomagala poboljšati prehrambeni položaj pojedinih zemalja, ili stvoriti barem preduvjete za veću proizvodnju. Njemačka pomoć bila je upravo odlučujuća za pojedine države, osobito što se tiče prehrane. Njemačka je odpremila samo u Francusku okruglo 500 tisuća tona krumpira, 10 tisuća tona šećera i druge brojne namirnice. Osim toga odpremila je onamo još 75 tisuća tona krumpira za sadnju, nadolje kao sjeme za usjev 13 tisuća tona ljetna pšenice, 900 tona ljetnog ječma, 230 tona konoplje, 800 tona lanenog sjemena, 800 tona graška itd. Pomoću s Njemačkom sklopljenih dobavnih ugovora olakšana je i opskrba francuskog poljodjelstva umjetnim gnojivom. Nadalje je Njemačka onamo odpremila 2500 kvintaia repičnog sjemena. Ovom se količinom može posijati površina od 23 tisuća hektara s repicom, što znači znatno poboljšanje opskrbe Francuske s mastima. — Njemačka je znatno poboljšala i prehrambeni položaj Belgije. Odpremila je onamo 110 tisuća tona raži, 30 tisuća tona raženog brašna i preko 60 tisuća tona krumpira za sadnju, a druge dobave će još slijediti. Grčkoj su vraćene velike količine krušnih žitarica, a osim toga onamo je odpremljeno preko 10 tisuća tona pšenice. U to je vrijeme Engleska potopila jedan francuski brod sa žitom, koji je evo žito na temelju ugovora s međunarodnim Crvenim križem imao odpremiti u Grčku! Finska je podpomognuta dobavom od 24 tisuće tona raži i 3 tisuća tona šećera. Osim toga primila je Finska za povećanje svoje poljodjelske proizvodnje 50 tisuća tona kalijeve soli i 55 tisuća tona drugih umjetnih gnojiva. Norveška je dobila 35 tisuća tona žitarica. Konačno je još otpremljeno u jugoistočne države sjemenje za usjev i blago za rasplod, tako da su u ovim državama — radi se o Rumunjskoj, Bugarskoj. Mađarskoj, Hrvatskoj i Ukrajini — često istom time stvorene mogućnosti proširene i izdašne proizvodnje. SVRHA JE NJEMAČKE UČINITI EUROPU NEZAVISNOM U PREHRANI Moramo spomenuti još jedan značajan primjer. Za poboljšanje, prehrambenog položaja Luksemburga odpremila je Njemačka onamo poslije zaposjedanja slijedeće: dvije tisuće tona sjemena žitarica za usjev, 1500 tona krumpira za sadnju, 15 tisuća tona dušikovog gnojiva, 7 tisuća tona kalija, 40 tisuća tona Tomasovog brašna i 40 tisuća tona stočne krme. Osim toga poslala je Njemačka u razne zemlje i dragocijene mužjake za rasplod u vrijednosti od preko 200 tisuća RM. Poljodjelske strojeve odaslala je Njemačka prije i za vrijeme rata u mnoge druge države, naročito u Rumunjsku, Bugarsku i Mađarsku. Ali time još nije zatvoren krug država, koje su od Njemačke na prehrambenom području dobile podporu i pomoć. Ovamo spadaju osobito Norveška i Španjolska. Ovi primjeri dovoljno dokazuju dobru volju njemačkog Reicha, da i vlastitim žrtvama podupire bolje prehrambeno uređenje Europe, i da pridonaša tome, kako bi se kontinentalna Europa u pitanju prehrane učinila nezavisnom. Svakako ima još poteškoća u prehrambenoj opskrbi mnogih država. Ali ove poteškoće nastale su često iz činjenice, što dotične države prije rata nisu mobilizirale vlastite prehrambene pričuve. Danas se u dovoljnoj mjeri radi svim silama na tome, da se podpuno iskorišćuju sve oranice i sva polja europskog kontinenta. A to znači osigurati prehrambenu nezavisnost našeg kontinenta.