Njemačka ratna mornarica ni danas još nema mnogo većih brodova. Ipak je razvijala tokom vremena brze čamce, koji su vrlo brzi, vrlo okretni i koji se mogu ne samo brzo sagraditi, nego i vrlo uspješno upotrebljavati protiv neprijateljskih ratnih brodova. Prema istim načelima građeni su jurišni čamci kopnene vojske, koji su vrlo brzi, vrlo okretni i vrlo upotrebljivi. Sjajno su se opravdali u pohodu na Francusku, napose kod prelaza Gornje Rajne i odlučno su utjecali na razvoj podhvata u Sovjetskom Savezu, gdje je trebalo svladati riječne sustave. Sovjeti su se unaprijed oslanjali na obrambenu vrijednosti velikih rijeka, duž kojih su izgradili vrlo jake utvrde. To su bili prihvatni položaji za sovjetske divizije, koje su pri povlačenju brižljivo ružile mostove i prelaze preko rijeka. Ova tehnika predstavljala je ozbiljne zapreke također za najsuvremeniju vojsku, često je njemačko vojničko vodstvo moralo ovakve snažne položaje obići sa sjevera, t. j. Nijemci su morali preći gornji tok rijeke i zatim zaći iza leđa branitelja istočnih obala Dnjestra, Dnjepra, Buga, Luga itd. No valjalo je preći rijeke, a to se moglo isključivo samo mostovima. Ovi se opet mogu graditi samo onda, ako je na suprotnoj strani već oblikovan dobar mostobran. Takav mostobran u suvremenom ratu stvaraju oklopljene jedinice. Da bi ih se moglo brzo i uspješno prebaciti, uzimaju se jurišni čamci. Ovi se skidaju s kola u šumovitom nepreglednom obalnom području i zatim ih guraju u šikaru na obali, gdje čekaju na trenutak napadaja. Vlastito topništvo otvara paklenu vatru na suprotnu obalu, koju doslovce pokrije čelikom i dimom. Dok ovako lupaju topovi, dotle se pripremaju jurišni čamci i ovi provale odjednom pod zaštitom noći ili umjetne magle, te jure strjelovitom brzinom preko na drugu obalu, gdje usred žestoke neprijateljske vatre skaču iz čamca jurišni oklopnici i pješački udarni odjeli. Čamci se vraćaju po nove snage, a za to vrijeme se bore oni, koji su stigli na suprotnu obalu. Čim je ušutkana najopasnija vatra na suprotnoj strani, jurišni čamci vuku na umjetnim splavima oklopljena kola i topove, a zatim se pristupa stvaranju velikog luka, mostobrana, dok opkopnićl pristupaju gradnji mosta. Čim opkopnici počnu radom, može neprijatelj računati, da je izgubio položaj. Iz ove tehnike vidimo značaj proboja jurišnih čamaca.