Na znanstvenom zasijedanju bečke Akademije, na kojem je sudjelovao znatni broj njemačkih i inozemnih liječnika, govorilo se i o pitanju starenja. Predsjednik kongresa prof. dr. Risak izjavio je, da se starenje naroda po svim znacima pogoršalo. Muškarci gube već počevši od četrdeset i pete godine nešto od sposobnosti za rad, a žene već od tridesete godine. Radi toga je jedna od najvažnijih zadaća medicine borba protiv starenja. Prof. dr. Petschacher iz Salzburga prikazao je, kako čovjek nikako ne može izmaći sudbini, opadanju snage i starenju. Rano starenje u pivom je redu prouzročeno današnjim brzim tokom modernog načina života. Time se sustav žila i opće mehanizam tijela prebrzo izrabljuje, elasticitet se žila gubi, nastaje gubitak vode i ograničeno djelovanje spolnih i zaštitnih žlijezda. Ali nikada se ne će moći ustanoviti pravi razlog starenja. Načelno je važno utvrditi, da stanovite promjene u staničnom tkivu vode do raspada tijela i do smrti. Slabljenje sposobnosti može nastati smanjenjem substancije, ovapnjenjem, taloženjem slojeva masti i boja. Do danas se obistinila poslovica: Da je čovjek toliko star, koliko su i sudovi njegova tijela. »Svi mi nažalost više ili manje idemo u susret sudbini arterioskleroze!« bijaše slabo utješljiva riječ prof. Chiarija iz Beča, u predavanju o ovapnjenju žila. Brojidba smrtnih uzroka potvrđuje i ovaj iskaz. U višoj starosti uobičajeni uzrok smrti gotovo uvijek ovapnjenje i otvrdnuće arterija. Uzrok oboljenja krvnih sudova malo je do sada bio poznat. Međutim mikroskopska istraživanja najnovijega vremena donijela su odlučujuće rezultate o promjenama u arterijama. Važnu ulogu, koja pospješuje arteriosklerozu, igra uz naslijeđene sklonosti veći pritisak krvi, tjelesno i duševno naporni rad, uzbuđenje, uplivi uslijed predobrog načina života, uživanje duhana, šećerna bolest, kostobolja i debljina. KAKO DA SE ŠTITIMO PROTIV ARTERIOSKLEROZE Znakovi starenja pokazuju se najprije popuštanjem tjelesne i duševne sposobnosti, nemirnim spavanjem, slabljenjem pamćenja, udaranjem srca, osjećajem pritiska, znojenjem i drugim sličnim pojavama. Ljudi, koji trpe od ovih poteškoća, a da se inače ne tuže na koju objektivnu bol, moraju se čuvati naglih napora, ne smiju se plašiti ili ljutiti. Pokazalo se, da arterioskleroza u starosti između 50 i 70 godina s 43 posto prevladava kod pušača, s 30 posto kod duševnih radnika, s preko 30 posto kod atletičara, s 24 posto kod radnika u lakom poslu i s 20 posto kod radnika u teškom poslu. Kako da se štitimo protiv arterioskleroze? Prije svega moramo se odreći ili barem ograničiti uživanje slanog mesa i soli, bjelančevine, alkohola, kave i duhana. Važno je za zdravlje, da se tih uputa držimo već od časa, kada prestaje izgrađivanje krvnih sudova, a to je oko 30 godine. U tom slučaju moguće je odgađati starenje. Radnu sposobnost najranije i najviše ugrožavaju pojave starenja na srcu. Ali srce, koje stari, kaže profesor Risak, ne mora još biti staro. Za ovaj slučaj preporuča prof. Risak stanovita životna pravila. Čudnovato je, da ljudi, što više stare, postaju manjim, a da se pri tome ne opaža neka naročita bolest. Prof. Hohmann iz Frankfurta misli, da se ova pojava ima tražiti u oboljenju zglobova. Ova bolest može biti prirođena, ali možda je nastala već u djetinjstvu ili kasnije uslijed bolesti i oziijeda. Jedno od najosjetljivijih oboljenja u starosti nastaje u zglobovima bokova ili koljena. Tu se radi o degeneraciji i o sušenju hrskavice zglobova. Kod žena više puta pospješuje ovu bolest veća ugojenost tijela, koja nastaje kadkada u starosti. I promjena u držanju tijela može također biti razlogom, što ljudi postaju manji. Prenapomi rad može još više pospješiti razvitak ove bolesti. Fizikalnim načinima, kupanjem i tjelovježbom mogu se mišići i zglobovi opet dovesti u red, a bolovi smanjiti. Protiv raznih bolesti mozga u starosti, kao i protiv oglušenja pronađeni su razni načini uspješnog liječenja. O tome su vrlo zanimljiva bila predavanja prof. Petzela iz Beča i prof. Hofera iz Graza. O drugim bolestima starenja predavali su još prof. Breitner iz Innsbrucka i prof. Denk iz Beča. O svim tim bolestima raspravljeni su novi načini za njihovo uspješno liječenje.