Predsjednik bugarske vlade prof. dr Filov primio je posebnog izvjestitelja »Vox Gentiuma«, koji se upravo nalazi u Bugarskoj. Tom prilikom dao je bugarski državnik ovu izjavu: Kakvim osjećajima prati Bugarska borbu Europe protiv boljševizma? Kako je poznato, Bugarska je već dugo među onima, koji podupiru borbu velikih naroda za uspostavu novog reda u Europi. I mali ali hrabri bugarski narod nastoji da u okviru svojih mogućnosti doprinese svoj udio obnovi Europe. Zato se svako djelo velikih europskih sila reda isto tako pozdravlja, kao što se i podupire. Uništavanje boljševizma je jedna od najvažnijih predpostavka oblikovanju nove Europe. S tog se stanovišta prati borba ujedinjene Europe protiv neprijatelja na Istoku sa stalnom simpatijom i iskrenim osjećajima. Upravo bugarski narod zna, da je boljševizam sačinjavao stalnu opasnost i za našu zemlju, i zato pratimo borbu Velikog Njemačkog Reicha i njegovih saveznika ma Istoku s osobitim zanimanjem, i nadamo se njegovoj skoroj pobjedi nad ovom opasnošću. Protueuropski krugoval nastoji još uvijek prikazati bugarsko-turski i bugarsko-rumunjski odnos napetim, pa čak i kritičnim. Kakav je odnos Bugarske prema njenim susjednim zemljama? Ovo pitanje izgleda doduše teško, no mi možemo lako odgovoriti. Mi smo jednako kao i Rumunjska članovi Trojnog Pakta i zajedničko djelovanje u paktu, koji obuhvaća svijet, uvjetuje dobre susjedne odnose, koji se upravo u posljednje vrijeme vraćaju povjesnim prijateljstvima. Isto tako, kao što je Njemačka povezana s Bugarskom ugovorom o prijateljstvu, tako su se i naši odnosi prema ovoj zemlji tokom posljednjih godina najpovoljnije razvijali u duhu našeg ugovora o prijateljatvu, i mi možemo jednodušno ustanoviti, da između naših zemalja ne postoje nikakove napetosti. Naprotiv vidimo, da su naši odnosi opet postavljeni na temelje međusobnog povjerenja. Ja sam sretan, što vam mogu reći, da su naši odnosi u ovim vremenima velikih političkih događaja također prema našim drugim susjedima nepomućeni, a dijelom čak i srdačni. Kakav značaj ima povratak Tracije i Macedonije za bugarsku narodnu snagu i gospodarstvo? Macedonija i egejsko područje, kao i Sjeverna Dobrudža bili su uvijek nerazdijeljivi dijelovi Bugarske sveukupne domovine. Zahvaljujemo za povratak ovih područja, koja su nam oteta na neopravdani način i koja su nam u tri rata nanijela najteže žrtve, pobjedi nove europske pravednosti. Bugarski će narod zato u nepokolebivoj vijernosti ostati povezan uz sile osovine, čije vodstvo nam čini ovu pravednost. Povratak Macedonije, Tracije i Sjeverne Dobrudže ne predstavlja samo ispunjenje naših ideala, već istodobno u znatnoj mjeri pojačava našu narodnosnu i gospodarsku snagu. To će opet dobro doći čitavoj Europi. Razlika i mnogostrukost zemaljskih proizvoda ovih povraćenih područja na vrlo sretan način upotpunjuje proizvodnju ostalih dijelova Bugarske i sačinjava vidljivi doprinos našoj općoj gospodarskoj snazi. Koje korake poduzima bugarska vlada za otvaranje i obnovu vraćenih područja? Poduzete mjere u tom pogledu su izvanredno brojne, a dijelom i vrlo teške. Ipak možete biti uvjereni, da se radi dan i noć, kako bi se ove za naš narod politički i gospodarski jednako važne zadaće u najkraćem roku riješile. Kao prvo želim ovdje spomenuti naš veliki nacrt o naseljavanju na Egejskom Moru. Nekadašnja grčka vlada, je grubim nastupom protjerala, preko 50.000 Bugara s ovog područja. Ovih dana počinje novo naseljavanje na području Egejskog Mora, jer je tamo pitanje pučanstva najpreče, a rješenje poljodjelskih pitanja najteže. Na temelju poziva vlade, da ni jedan dio bugarske zemlje ne ostane neobrađen, nastanit će se tamo pomoću izvanrednih vladinih mjera tokom narednih tjedana i mjeseci tisuće bugarskih obitelji. Kao najvažnije želim spomenuti ovu mjeru: Stanove, zgrade i pripadajući inventar trebaju kolonisti platiti samo s 35 posto stvarne vrijednosti, no i ovih 35 posto odplaćivati će tek od 1941. godine bez kamata u godišnjim obrocima. Osim toga država besplatno odprema živi i mrtvi inventar za koloniste, koji nekoliko godina ne će trebati plaćati poreza i koji dobivaju zajmove, te poljodjelske strojeve. Svladavanjem ovog nacrta o kolonizaciji izvršen je prvi korak za prilagođivanje ovog područja ostaloj matičnoj zemlji. Pitanje kolonizacije Dobrudže može se tome naprotiv već danas smatrati riješenim. U Macedoniji nema pitanja kolonizacije, jer svojedobno nije ni traženo prisilno iseljavanje iz ove zemlje. Kao osobito važno pitanje htio bih spomenuti uspostavu željezničkih i cestovnih veza između matične zemlje i novih područja gradnjom nekolicine željezničkih pruga i dobrih puteva. — Gradnja prometnih puteva može se u novim oslobođenim predjelima vršiti, a da se ozbiljno ne ugrožavaju radovi u ostaloj Bugarskoj. Kao treće stoje pitanja zaostalosti u pogledu zdravstva ovih predjela! Tamo se moraju provoditi posve druge mjere sa strane vlade za suzbijanje mnogih nedostataka. — Smijemo ustvrditi, da je u tom pogledu već mnogo toga učinjeno. Ovamo spada također zadaća prilagođivanja društvovne skrbi, koja je tamo slabo razvijena prema prilikama kako vladaju u staroj Bugarskoj. Razumije se, da tokom šest mjeseci, koliko smo imali vremena da radimo na rješavanju ovih pitanja, mnogih zadaća nismo mogli svladati, no predana djelatnost vlasti i živa pripomoć pučanstva nam jamče, da ćemo u razmjerno kratkom vremenu postignuti cilj.