U sve jasnijim obrisima pokazuje nam se gospodarska budućnost Europe. Kontinentalna se Europa pretvara u gospodarski veleprostor. Engleska blokada pokazuje narodima put, kojim treba ići. Europa se nalazi u stanju reorganizacija, koja će za uvijek onemogućiti izvankontinentalnim silama da dođu u položaj, da je razdijele u protivničke skupine. Jedan od glavnih preduvjeta za tu reorganizaciju je jačanje vlastite podloge sirovina i prehrane. To se postizava proširenjem i povećanjem proizvodnje, te osiguranjem kolonijalnih prostora, koje će se u svakom budućem ratu moći sigurno održati, a čiji će prilazni putevi biti osigurani protiv svakog neprijateljskog zahvata. U budućem kontinentalnom europskom gospodarskom veleprostoru igrat će poljoprivredne zemlje Jugoistočne Europe kao žitnice ovog kontinenta značajnu ulogu. Povećanjem hektarskog prinosa i oplemenjivanje poljoprivrednih proizvoda na Jugoistoku osigurat će, zajedno s boljim iskorišćavanjem svih mogućnosti proizvodnje čitave Europe, a naročito u do sada jako zapuštenoj Francuskoj opskrbu najvažnijim životnim namirnicama vlastitim sredstvima čitavom kontinentu. Sadašnja proizvodnja poljoprivrede jugoistočnih zemalja može se u mnogom pogledu još znatno povećati. Potrebno je poboljšanje načina proizvodnje, o kojem se prije svega radi, ovisno je naravno ne samo od razumijevanja i smisla seljaka ovih krajeva za napredak. Stvaranje svrsishodnih osnova i čvrsto vodstvo proizvodnje ovog dijela Europe sa strane država, jednako su potrebni preduvjeti za to, kao i obilno stavljanje na raspolaganje glavnica i proizvodnih sredstava sa strane europskog veleobrta i novčarskih krugova. Samo po sebi se razumije, da potrebe europskog gospodarstva ovaj čas, radi poteškoća sa sirovinama i novčarskih razloga, zahtijevaju predbježno odlaganje ostvarenja mnogih velebnih osnova, čija bi provedba brzo, čak i u skokovima, povisila hektarski prinos Jugoistočne Europe.