Iskrcavanje Japanaca na poluotoku Malaki i njihovo napredovanje prema jugu ugrožavaju Singapore, najjaču pomorsku tvrđavu svijeta. Jedino premoćna mornarica, koja bi gospodarila vodama oko Sundajskih Otoka, mogla bi se upustiti u pokušaj, da s morske strane zagospodari utvrdama Singaporea. Posve je drugi slučaj, ako se napadaj vrši s kopnene strane. Voda, koja dijeli utvrde Singaporea od poluotoka Malake, toliko je uska — mjestimično ne iznosi širina morskog tjesnaca ni 300 metara — da se tamo nalaze nasipi za redoviti kolski promet. Tim nasipima vode ceste i željezničke pruge. Japanske bitnice, koje se nalaze sjeverno od toga tjesnaca, moglo bi bez daljnjega svojim granatama razbiti luku i utvrde nad njima. Najvažnja točka utvrde Singaporea nalazi se na izbočini toga tjesnaca, a to je ratna luka sa svojim suhim dokovima, skladištima, obalnim uređajima, skladištima ulja, brodogradilištima i najvećim suhim dokom čitave Azije! Prema tome ne začuđuje, ako su Englezi već prije više mjeseci pristupili osiguravanju sjeverne granice malajskih država pod engleskom zaštitom i u tu svrhu bacili na najvažnije položaje brojne divizije iz Australije, Nove Zelandije i Britanske Indije. U najnovije doba je ta pojačana obrana još više pojačana divizijama iz Nizozemske Indije i Burme. No sve to nije ništa koristilo, jer je Japancima uspjelo probiti bojnu prugu Engleza i njihovih pomagača. Danas se Japanci opasno probijaju prema jugu, ali ne treba misliti, da je to laka stvar! Japanski vojnici moraju svladati udaljenost od kojih 500 km od sijamske granice do Singaporea kroz močvare i prašume, kroz brda i neprohodne krajeve, a na raspolaganju imaju jednu jedinu željezničku prugu i jednu cestu! Nakon pada Hongkonga možemo biti uvjereni, da će Japanci — uspije li im stići do pred Singapore — bez daljnjega zauzeti i najmoćniju tvrđavu svijeta Singapore.