Roosevelt je bio izabran predsjednikom Sjedinjenih američkih država samo nekoliko mjeseci kasnije, odkalio je Hitler prodro sa svojim nacional-socijalističkim programom. Već je tada bio Roosevelt poznati neprijatelj Njemačke, jer su ljudi iz njegove najbliže okolice bili slobodni zidari i Židovi, koje su odstranili iz njemačkog javnog života. Novom predsjedniku USA došli su bjegunci iz Njemačke i tumačili mu, kako Njemačka »zaista« izgleda. O tome postoje mnogi dokazi. Rooseveltovi poslanici i konzuli posvuda su širili bajke o njemačkim tankovima iz ljepenke i o pobunama njemačkih vojnika. Na zapadu je bilo dosta naivčina, koji su vjerovali ovim vijestima. Roosevelt je kao američki predsjednik održao u proljeću 1939. govor, koji je pobudio opću pažnju. U tom je govoru prorekao, da će izbiti rat između Engleske, Francuske zbog pitanja Poljske i to u roku od slijedećih dvanaest mjeseci. Ovaj je izvještaj temeljio na podacima njegovih diplomata. Ali to je bio ujedno i izražaj njegove vlastite želje. Više od četvrt godine prije nego li što je rat izbio, Roosevelt je dakle znao, da Engleska hoće rat. Ovu tajnu nije mogao za sebe zadržati, jer je njegova mržnja protiv osovinskih sila tako porasla, da joj je morao dali oduška. Gotovo doslovce tako izjavio je sam Roosevelt o svom raspoloženju prema Njemačkoj nekom prijatelju. Njegovi su poslanici, a potrebno je osobito spomenuti Bullitta u Parizu, činili sve da dođe do rata. Jednako su i diplomati U. S. A. poticali na rat na Balkanu i drugdje te davali mita, kao što je to činio Bullitt u Parizu. ROOSEVELT DIRA U EUROPSKI ŽIVOTNI PROSTOR Ovaj je krvavi engleski račun, kako se to zna, odmah na početku krivo postavljen. Poljska je propala za osamnaest dana, pustili su je bez ikakve pomoći i hranili samo obećanjima. Nakon ovog prvog neuspjeha i njemačke pobjede u Norveškoj, počeo je Roosevelt oprezno, ali s velikom taktičnom sigurnosti uvlačiti Sjedinjene američke države. Prije svog trećeg izbora morao se još obazirati na raspoloženje američkog naroda. Još je u travnju 1940. govorio na krugo valu: »Mi se ne miješamo u rat Europe i Azije«. Međutim poslije svog izbora, kad je i Francuska došla na red, izjavio je Roosevelt: »Za nas je sve jasno, ako se proširenje hitlerizma ne će odmah silom prekinuti« Američki narod u većini nije htio preuzeti poteškoće i opasnosti sudjelovanja u ratu. Ratni materiju mogao je Englezima samo onda koristiti, ako ga zaista i dobiju. Ali između Engleske i Amerike leži široki ocean, a u njegovim vodama i njemačke podmornice. Roosevelt je mislio, da je nabolje riješenje zaposjesti Island. Nije ga smetah da ovaj danski otok po uljudbenom i povijestnom značenju, kao i po pučanstvu pripada Europi. Roosevelt je Island i vodene pute, koji vode do njega, jednostavno proglasio posebničkim vlasništvom Sjedinjenih američkih država. Pred sjeđnik je USA izjavio, da ostavlja otvorenim pitanjem, kako daleko će zapadno od Islanda čuvati američke brodopratnje. Radi se o tome, da se pod svim uvjetima dopremi ratni materijal u Engleski!. Roosevelt naime želi, da Engleska pobijedi pod svaku cijenu. PAKLENI RATNI CILJEVI ANGLASASKIH DRŽAVNIKA Zašto mora Engleska pobijediti i koji su ratni ciljevi, o kojima su Roosevelt i Churchill razgovarali na atlantskom sastanku? Najveće i najozbiljnije engleske gospodarske novine »Financial News« tumačile su značenje »mirovnog programa« angosaskih državnika kao razoružanje Njemačke. Ovo je pravo značenje nacrta ratnih huškača i neprijatelja novog reda u Europi. Glavni je ratni cilj Engleske USA. potpuno uništenje njemačko veleobrta, a napose veleobrta za proizvodnju strojeva. Sveukupni tvornice s čitavim postrojenjem moraju se razoriti. Ne će biti dovoljna samo predaja oružja i uništenje utvrda. Uvjereni su, đa je Njemačkoj omogućio tako brzi napredak upravo ovaj visoko razvijeni veleobrt za proizvodnju strojeva. Uz uništenje ovog veleobrta treba po ovom nacrtu bezuvjetno uništiti i sva uređenja za proizvodnju sintetičnog benzina, gume, drvene vune i drugih važnih sirovina. Opskrba Njemačke sa sirovinama bit će moguća samo po najširim nadzorom. Zaista jasnijeg pogleda iza zavjesa ovih sila rijetko je kad bilo. Uništenje temelj i njemačkog veleobrta i potpuno uništenje čitavog njemačkog naroda! Anglo-američki upravlja i postavili su ovako otvoreno svoj« ratne ciljeve. CHURCHILL JE NAZVAO MOSKVU VRAŽJOM SILOM Osobni odnošaj Churchilla i Roosevelta prema boljševizmu poznato je također u svim pojedinostima. Churchill je nazivao Moskvu tamnom i vražjom silom. U prosincu 1925. govorio je Churchill u gradskoj vijećnici u Battersea-u, da »moskovske urotničke bande nastoje civilizirane zemlje zaraziti i sve narode baciti u takvu bijeda, u koju su doveli ruski narod. Međutim sad Churchill šuruje s sovjetskim poslanikom, a njegova žena otvara veliku izložbu boljševičke promičbe u Londonu. Roosevelt se je rodio među mili junašima i proveo je svoje djetinje doba u američkim dvorcima. Sjedinjenim se američkim državama zgražaju zbog saveza sa sovjetima. Međutim Roosevelt se na to ne obazire. On želi biti pobjednik nad svijetom, on želi uništenje Njemačke, pa makar pri tom bila uništena i čitava Europa. Roosevelt i Churchill se stvarno ne razlikuju od svog druga Staljina. Njihov je politički nazor na svijet ako ga se stvarno promatra, isti to je želja uništavanjem!