Europa stoji pred najvećim podizanjem svoje poljoprivrede. Usporediti treba poljoprivredne prinose u područjima, gdje je uvedeno intenzivno gospodarstvo, kao na pr. u Nizozemskoj i Danskoj te u većem dijelu Njemačke, s prinosima poljoprivrede jugoistočnih zemalja, koja je još razmjerno jako ekstenzivna. Iz ove se prispodobe može ustanoviti, da su usprkos teškoća suhih područja i djelomično slabije zemlje uzroci malog prinosa po hektaru u jugoistočnim zemljama u prvom redu raznolikosti načina proizvodnje ovih zemalja.Uspjesi se u sjevero-zapadnoj Europi i u Njemačkoj temelje u glavnom na pravilnom sijanju, u izabiranju sjemenja, u uređenom gnojenja i uopće u velikom udjelu umjetnih gnojiva, u borbi protiv štetočina i korova i napokon u upotrebi strojeva. Iskustvo je poučilo, da sudjelovanje strojeva u poljoprivredi štedi čovjeka, a to je od osobite važnosti za veleobrtne zemlje. Time mogu ove zemlje one radne snage, koje su bile vezane za poljoprivredu, osloboditi i uposliti u veleobrtu i obrtu. Osobito je potrebno uočiti, da se strojevima postiže povećana proizvodnja zbog veće preciznosti njihovog rađa i zbog bržeg obavljanja posla. Kad i pored dobrih vremenskih i zemljišnih prilika može se još bolje iskoristiti strojevima. Evo dvaju primjera: s traktorom i s drugim poljoprivrednim strojevima, s kojima se mogu brzo obavijati svi poljoprivredni radovi, omogućeno je žetvu obaviti u vrijeme, kad je to najzgodnije, što je određeno zrelošću žitarica i klimatskim prilikama, žetva, obavljena ljudskom snagom, treba i kod sudjelovanja velikog broja ljudi mnogo vremena, tako da se ne može često u pravo vrijeme poželi dozrelo žito. Pri svršetku je posla žito već prezrelo i time nastaju veliki gubitci. Drugi slučaj je na pr. kod sadnje međuusjeva (krmivo i zeleno gnojivo), kod kojih je važno, da budu brzo posijani. Traktor, koji brzo radi, omogućuje, da se obave svi različiti poslovi. U mnogim predjelima i gospodarstvima bila je omogućena sadnja međuusjeva nakon žitarica tekar traktorima. U jugoistočnoj su se Europi već iskazali njemački traktori u radu poljoprivrede. Njemački je veleobrt za ta područja pripremio posebne vrsti ovih poljoprivrednih strojeva, koji će odgovarati zemljišnim prilikama i temperaturi ovog područja. Ovi su strojevi (Rad-Raupenschlepper) izgrađeni za mnogostruku upotrebu i mogu kao svestrani stroj obaviti sve zadaće poljoprivrednog i šumskog gospodarstva kao tegleća snaga. Ako se uzme ц obzir vrijeme, koje je potrebno da svrše svoj posao, tad se tekar vidi, koliki obujam rada mogu ovi strojevi obaviti. Potrošnja goriva ovisi o načinu rada te se cijeni na 200—210 kg dieselovog ulja po KS-sa-tu i oko jedan kg ulja za mazivo za deset satni rad. Bez sumnje će traktor još igrati veliku ulogu u poljoprivrednom gospodarstvu jugoistočne Europe.