Kao što je Englezka već prošlog svietskog rata pokušala provesti blokadu, tako i u ovom ratu želi blokadom iznuditi pobjedu. Kake je u pogledu Njemačke ova blokada zatajila, to je Englezka proširila blokadu na čitavu Europu. U tom je uspjela dobiti i pomoć Sjedinjenih Američkih Država. U prvom je času bila blokada određena samo za pošiljke ratnog materijala, a zatim je proširena na sav tovar, koji prenose brodovi. Želja i nada je Englezke i Amerike, da će time - izgladniti Europu. Europa se danas nalazi pod blokadom i samo neke neutralne zemlje dobivaju kadkada robu iz Amerike. Među ovim se neutralnim zemljama nalazi Švedska i Švicarska, koje su u stalnoj opasnosti, da im Amerika ne blokira njihove tražbine. Međutim englezka blokada ne će moći postignuti svog cilja. U Europi vlada jednodušno uvjerenje da nije moguće izgladniti kontinent. Ovo je tim manje vjerojatno, jer se u posljednje vrieme jako povećala proizvodnja hrane u Europi. U svim su europskim zemljama učinjeni napori, kako bi se intenzivnom obradom u poljoprivredi i sadnjom na povećanoj površini omogućila podpuna prehrana Europe. Očekuje se, da će sadašnja žetva dati već uspjehe. U vezi je s tim zanimljivo navesti dosadašnja predviđanja i uspjehe žetve pojedinih zemalja. Francuzka ima odličnu žetvu. Uz pomoć njemačke vojske omogućeno je Francuzkoj vlastitim sredstvima podmiriti sve potrebe živežnim namirnicama. Mnoge su živežne namirnice zasađene na povećanom zemljištu. Osobito je zimska i ljetna pšenica posađena na 20 posto većem području nego li do sada, a krumpir je zasađen na povećanom zemljištu na 100 tisuća hektara. Procjena za prinos krumpira predviđa, da će Franeuzka biti podmirena do sliedeće žetve. Ovo je tim značajnije, ako se uzme u obzir, da se sad u Francuzkoj vrši promičba za većom potrošnjom krumpira. Međutim će se racionaliziranje životnih namirnica zadržati i dalje. Danska poljoprivreda stoji sa žetvom, a napose sa žitaricama, vrlo dobro. Žito je mnoge bolje urodilo nego li prošle godine. Prema tome se može očekivati, da će Danska ove godine izvesti stanovitu količinu žitarica. Norvešku očekuje dobra žetva. Osobito dobro stoji krumpir i krmno bilje. U Norveškoj je povećana zasijana površina i tako će prirod biti još veći. Rumunjska sad vrši žetvu u punom jeku. Stanje je u svim područjima vrlo dobro. Očekuje se da će prosječni prinos žita po hektaru iznositi tisuću kilograma. Jednako su tako dobri izgledi za sve vrsti uljarica. Žetva se obavlja i u sjevernoj Bukovini kao i u Besarabiji. Boljševici nisu dospjeli prigodom svog povlačenja uništiti žetvu. Španjolska računa s doprinosom žitarica u iznosu od preko tri milijuna tona. Dobra žetva omogućit će Španjolskoj poboljšanje prehrane njenog pučanstva. Iz Finske sе isto javlja, da je uspjelo boljom obradom zemlje, kao i povećanom sadnjom podpuno namiriti potrebu zemlje. Na osnovu ovih kratkih podataka može se ustvrditi, da su napori pojedinih europskih država za vlastitom i obskrbom Europe živežnim namirnicama bili veoma uspješni. Europska će prehrana uz to biti još poboljšana. Pored toga će se nastojanja, koji idu za intenziviranjem poljoprivrede i za povećanjem zasijanih površina iz godine u godinu još dalje razvijati i pospješiti.