Kada je u godini 1935. na poticaj njemačkih glazbenih krugova bio ustrojen u Europi “Stalni savjet za izmjenu skladateljskih djela”, koji je imao zadaću da priređuje svake godine međunarodne glazbene festivale u raznim državama, imao sam i ja sreću da sam kao prvi hrvatski skladatelj bio izveden na I. međunarodni festival u Hamburgu u lipnju god. 1935. Na tom festivalu zastupao sam sa svojim orkestralnim djelom “Simfonijsko kolo” (Symphonischer Kolo) hrvatsku glazbu među osamnaest naroda, koji su s raznim skladbama sudjelovali na toj međunarodnoj glazbenoj utakmici. Uspjeh je mojega djela bio toliki, da ga je odmah primila u svojoj nakladi poznata i glasovita njemačka nakladna kuća B. Schott u Mainzu, i od tada započinje pažnja stranih glazbenih krugova za moj skladateljski rad, a pogotovo zanimanje kod velikih krugova njemačke glazbene sredine. Slavna Berlinska filharmonija i mnogi drugi njemački orkestri izvađaju stalno moje “Simfonijski kolo” na svojim programima, i kada je Berlinska filharmonija pred nekoliko godina poduzela svoje umjetničko-kulturne turneje po svim državama na Balkanu, izvela je tada pod vodstvom glasovitog njemačkog dirigenta Abendrotha i u Zagrebu moje “Simfonijsko kolo” sa svojim sjajnim orkestrom. Ta je blještava izvedba mojega djela i danas u trajnoj uspomeni mojoj, kao i one publike, koja je prisustvovala tom koncertu. Kasnije je naš poznati dirigent Lovro Matačić izveo u samom Berlinu s istom filharmonijom to moje djelo, i od tada je Matačić stalni gost-dirigent Berlinske filharmonije, izvađajući na svojim programima uz ostale svjetske majstore i djela hrvatskih skladatelja: Matačića, Berse i t. d. Nakon uspjeha moje opere “Ero s onoga svijeta” (Ero der Sehelm) u domovini, uspijeva ovoj mojoj operi da bude prihvaćena na izvedbu god. 1937. u badenskoj državnoj operi u Karlsruhe, gdje je doživjela svoju neobično uspjelu prvu izvedbu na njemačkom jeziku i opće priznanje njemačke glazbene kritike. Karlsruhe priređuje malo kasnije svečani kazališni tjedan, u kojemu su bila izvedena djela hrvatskih skladatelja u operi, baletu, drami i koncertima, a uz sudjelovanje hrvatskih dirigenata, pjevača i instrumentalista. Ja sam osobno bio pozvan da dirigiram svoju operu “Ero s onoga svijeta” i jednu izvedbu Verdijeve opere “Кrabuljni ples” (Ein Maskenball) s hrvatskim gostima. I od tada počinje put moje opere “Ero s onoga svijeta”, koji je na njemački bio prozvan “Ero der Schelm” (Ero vragoljan), po raznim njemačkim opernim pozornicama kao: Nümberg, Hannover, Erfurt, Halle, Breslau, Coburg, Ratibor, Kassel, Frankfurt i t. d., a među njima državna opera u Berlinu, koja zadržava “Eru” već treću sezonu na svom repertoaru. U mjesecu ožujku ov. god. bio sam pozvan da osobno dirigiram jednu predstavu svoje opere u Berlinu, čime mi je bila iskazana osobita pažnja kao skladatelju i dirigentu. Prošle godine bio sam također pozvan da na berlinskoj krugovalnoj postaji dirigiram jedan koncert svojih skladba, koje su istovremeno bile snimljene i na pločama. Isto tako je moje “Simfonijsko kolo” snimila u Pragu na gramofoske ploče njemačka tvornica Telefunken. Šef baleta odlične državne opere u Dresdenu gđa. Valerija Kratina došla je na misao, da moje “Simfonijsko kolo” oživotvori kao scenski balet, i od tada su nakon Dresdena ovo moje djelo izveli scenski i njemačka operna kazališta u Leipzigu, Darmstadtu, Koblenzu i t. d. Glazbena nakladna kuća B. Schott u Mainzu doskora je primila u svoju nakladu nakon “Simfonijskog kola” i druga moja orkestralna djela kao “Orači” (Die Pflüger) - “Pjesma i ples” (Lied und Tanz) - “Rizvan-aga” (Riswan-Aga) - “Pjesme čeznuća” (Lieder der Sehnsucht) čime je ovim djelima omogućena mogućnost izvedbe u međunarodnom glazbenom svijetu. Nema nikakve sumnje da je glazbeni život i glazbena kultura u Njemačkoj na tolikom visokom stepenu i da je područje ovog glazbenog života toliko ogromno, da glazbeni umjetnik jednog malog naroda može svoje umjetničke vrijednote najlakše i skoro isključivo pokazati i istaknuti preko onog savršenog i sjajnog glazbenog organizma njemačkog naroda sa svojim velikim brojem glazbenih ustanova, kao što su opere, glazbene akademije, simfonijski orkestri, brojne nakladne kuće i ostale glazbene ustanove, koje sve skupa sačinjavaju bogatu riznicu umjetničkog blaga, pristupačnu glazbeniku svakog naroda, koji zna da cijeni kulturne vrijednosti povijesne i sadašnje Njemačke.