Među njemačkim ličnostima čiji život spada u prošlo stoljeće, no čije je djelovanje promijenilo sliku svijeta za sva vremena, moramo ubrojiti i Wemera Siemensa. Sve, što je danas poznato pod pojmom elektrotehnike i što duboko zahvaća u naš dnevni život, neposredno je vezano uz njegovo plodno djelovanje. Ako nam danas svagdje stoji na raspolaganju elek jtrična energija, ako možemo umnožiti radnu snagu električnom žrasvjetom, ako zahvaljujući brzoglasu i brzojavu možemo u najkraće vrijeme svršiti jedan posao, za koji bi inače trebali nekoliko dana — sve su to posljedice genijalnih izuma Wernera Siemensa. U jednoj je osobi bio ovaj veliki inženjer i učenjak i poduzetnik, : izumitelj i altruistički pomagač nastojanja, koja su išla u korist čitavoj ljudskoj zajednici. Werner Siemens rodio se kao sin zakupnika poljodjelskog dobra .prije 125 godina u Lenthi kraj Hannovera. Već u djetinjstvu odlikovao ga je naročiti dar za prirodoslovne znanosti i matematiku. Uslijed slabog gospodarskog položaja njegovih roditelja došlo je za njega, koji je imao mnogo braće, samo takovo zvanje u obzir, koje će mu bez troškova pružiti mogućnost, da se bavi strukom, koja ga je toliko zanimala. Tako je postao časnikom kcd topništva pruske vojske, a ovim je putem došao u inžinjersku i topničku školu u Berlinu. Ovdje je mogao pod vodstvom dobrih učitelja dalje usavršavati svoje matematičko i fizikalno znanje. Ujedno si je kao časnik stvorio temelje svojih organizator skih sposobnosti, koje su mu kasnije omogućile da ujedini mnogo ruku u jednom zajedničkom djelu. U Berlinu se upoznao s krugom mladih prirodoslovaca, kojima ima zahvaliti mnoge poticaje. U dodiru s ovim mladim ljudima došao je Siemens najprije do spoznaje, da su prirodoslovno znanje i znanstveno istraživanje pozvani razviti । tehniku do savršenstva u praktičnoj primjeni u takvim golemim razmjerima, koje se do tada nisu mogle još predvidjeti. Ova je spoznaja postala polaznom točkom t. i zv. svrsishodnog istraživanja, koje je vodilo do uspona Siemenso iVog životnog djela, odnosno do divovskog djela kuće Siemens, a pored toga je u najširem smislu doprinijelo razvitku elektrotehnike kao i tehnike uopće. Svoj znanstveni-tehnički životni put otpočeo je Werner Siemens kao izumitelj, čime se je bavio više kao nuzgređnim zanimanjem. Za vrijeme svog kratkog zatočenja u tvrđavi ?iagdeburg izumio jc postupak galvanskog posrebrenja i pozlaćenja. Sretnim slučajem došao je u vezu s brzojavom, koji je tada bio podređen vojničkom vodstvu. Već nakon kratkog vremena, što se je uvježbao u struku uspjelo mu je da razvije načelo konstrukcije, koje se kasnije ostvarilo u brzojavu s kazaljkom i automatskim prekidom. Prvi put uspjelo je ovim brzojavom posve sigurno premostiti velike udaljenosti kao Berlin—Frankfurt i Berlin— Koln. 1847. osnovao je Werner Siemens zajedno s mehaničarom Halskejom skromni brzojavni zavod, čija je djelatnost doskora prešla uske granice Pruske i Njemačke. U 50-im godinama nalazio se izumitelj u dalekim stepama Rusije, zaposlen s izgradinjom brzojavnih pruga. Istovreme no položio je prvi pomorski kabel i to do tada nevidljivom pouzdančću, što je imao zahvaliti; svojim temeljitim znanstvenim predradnjama. 1856. pronašao je Siemens odkrićcm dinamo-električnog načela onaj izum, koji je utemeljio naše električno doba. Godine 1867.—1869. krunisale su njegovo djelovanje u brzojavu, kad je izgradio indo-europsku brzojavnu prugu, koja je dugačka skoro deset tisuća kilometara, čime je omogućio Engleskoj također neposredni promet s njenom najvažniiom kolonijom. Od togvremena razdijeljeno je njegovo djelovanje između tehnike jake struje i tehnike dalekog izvješćivanja. Na svakom od ovih područja mijenja se dnevni sitni rad s velikim djelima. 1879. prikazao je Wemer Siemens na obrtnoj izložbi u Berlinu prvu električnu željeznicu i prvi električni pogon za razboj. 1880. pokazuje Wemer u veleobrtnoj izložbi u Mannheimu prvu električnu dizaljku. Iste godine rasvijetlio je Siemens Pariški trg u Berlinu s diferencijalnom kružnom svjetiljkom, a godinu dana kasnije išao je prvi munjovoz iz Berlina u Lichterfeide. 1882. odpočela je proizvodnja električnih žarulja iz ugljenovih niti. Svaki napredak otvorio je Siemensu novo područje rada, na kojem je već nakon kratkog vremena radilo ne samo njegovo poduzeće, već i brojni drugi. Ne mizerno ovdje nabrojiti sva odlikovanja i sve časti, kojima je stekao priznanje svojih zasluga. Kad je Wemer Siemens 6. prosinca 1862. zauvijek sklopio svoje oči, izgubio je čitav svijet ličnost, koja je na upravo jedinstven način otvorila i pospješila razdoblje veleobrtne tehnike.