Tokom posljednjih 70 godina razvilo se iz male tvornice strojeva, koja je 1869. uposlila tek 33 radnika, jedno od najvećih poduzeća metalnog veleobrta Europe: ≫Dioničko društvo prijašnjih Škodinih tvornica u Piznu≪ s preko 50.000 radnika i namještenika. To se postiglo proširenjem poduzeća i spajanjem s nizom važnih tvornica strojeva bivše Čehoslovač ke republike s jedne strane, a s druge strane usavršavanjem u lijevanju čelika, koje je škodinim tvornicama pribavilo svjetski glas. U istoj pak mjeri, u kojoj je tokom vremena lijevanje čelika došlo do izražaja u najrazličitijim granama tehnike, a naročito u proizvodnji oružja, poraslo je i značenje Škodinih tvornica, koje su usporedo s tehničkim napredkom stalno proširivale i svoj raspored proizvodi-je. Odlične vrline Škodinog čelika pribavile su proizvodima ovih tvornica najbolji glas, bez obzira na to, radilo se o lijevanim ili kovanim komadima, strojevima ili ratnom materijalu. Pretvorivši se 1899. u dioničko društvo, sudjelovale su škodine tvornice, zahvaljujući kakvoći svo jih proizvoda, u najsjajnijim dobavama moderne tehnike, proizvodivši do tada neviđene gorostasna remek-djela lijevanog čelika: gradnju vodenih turbina za iskorišćavanje slapova Niagare, gradnju Sueskog kanala, gradnju trgovačkih i ratnih brodova mnogih država itd. Za vrijeme prošlog osvjetskog rata doživljavale su te tvornice daljnji uspon, jer su kao vodeće u svojoj struci sve više iskorišćene za ratne dobave. — Već 1917. zaposlilo je društvo preko 30.000 radnika i činovnika. Poslije prvog svjetskog rata bitno se promijenio položaj, nakon što je proizvodnja ratnog materijala potisnuta u pozadinu od proizvodnje mirnodopskog materijala. Tada je u kratkom roku stvoreno niz novih djela, pa je čitavo poduzeće, zahvaljujući tehničkoj spremi vodstva i radništva, i na tom području postiglo značajne uspjehe, tako da je za nekoliko godina ime ≫Škoda≪ bilo poznato na svim svjetskim tržištima. Nakon pripojenja Češke Njemač koj još se više proširila zaposlenost i proizvodnja škodinih tvornica, koje sada pripadaju golemom veleobrtnom bloku D. d. tvor niče Reicha za gradnju oružja i strojeva ≫Hermann Goring≪. Ovom prilikom nabrajamo napo se samo djelatnost željezara ovog gorostasnog poduzeća i to: Siemens Martinove tvornice čelika, lijevaonice željeza i metala, kovačnice, naročite tvornice dvokolica i pera itd. — čiji se uspjeh sastoji u posebnoj metalurškoj obradbi i rafiniranju svih metalnih sirovina i njihovom lijevanju i kovanju u željezne oblike. Primjenu nalaze ovi proizvodi od najmanjeg masov nog komada do najvećih unikata poglavito u gradnji strojeva, elek trotehnici, brodogradnji, gradnji željenica, vozila, mostova, u veleobrtu oružja, u gradnji željezara i rudnika ,te u kemijskom veleobrtn itd. škodine su tvornice danas u stanju proizvoditi čelik za svaku svrhu, prema svim željenim zahtjevima i propisima. Tvornice proizvode čelične odljeve za sva područja strojevnog i građevnog veleobrta i to do kamadne težine od 75 tona bez obzira na oblik: kotače, zubčanike, turbine, statore i rotore za generatore, itd. ali i predmete masovne proizvodnje kao rudarske kotače, nakovnje, valjke, sastavne dijelove lokomotiva i vagona. — Važnu granu proizvodnje predstavlja i dobava za brodogradnju, pa se tu proizvode kosturi prove i krme, sidra, vijci itd. U velekovačnici proizvode prvorazredni stručni radnici pod nadzorom najboljih inžinjera najkompliciranije kovane predmete do 80 tona komadne težine, među ostalim: osi za parobrodarske strojeve, Dieselove ili velike plinske motore u jednom komadu ili sastavljene, rotore, propelere itd. Bezbroj prvorazrednih proizvoda, koje su Škodine tvornice u nizu godina dobavile mnogim državama, najvećim europskim i prekomorskim brodogradilištima, bro darskim društvima, tvornicama strojeva svih vrsti i drugim veleobrtnim poduzećima najbolje svjedoče o odličnoj kakvoći škodinih proizvoda.