Prije ovog svjetskog rata slovila je Malta kao najjača pomorska tvrđava svijeta, jača od Gibraltara ili Hongkonga, jer nije morala štititi nikakvo kopno, pa je zato bila mnogo sposobnija za samoobranu. Geopolitički položaj Malte na sredini morskog puta između Gibraltara i Port Saida je nadasve povoljan. Taj položaj je prvi spoznao admiral Nelson, koji se 1198. sa svojom mornaricom pojavio pred ovim ctokom, koji je tada po želji Napoleena zaposjednut od Francuza. Tek dvije godine kasnije predala se izgladnjela posada. Diplomatski pregovori između Londona i Pariza doveli su onda do ugovora u Amiensu. Malta je trebala biti vraćena svom duhovnom redu, po kojoj je i red dobio svoje ime. Englezi naravno nisu pomišljali na to, da napuste ovo povoljno uporište. U pariškim ugovoru 1814., koji je potvrdio i Bečki kongres, priznato je britansko vrhovništvo nad Maltom. Poslije toga su Englezi potpuno stoljeće na najgori način proganjali Maltežane. Četiri malteška otoka: Malta, Gozo, Comino i Filfota obuhvaćaju podrečje od 320 četvornih kilometara, od kojih 246 otpada na sam glavni otok. Najveća mu je duljina 23 km, a najveća širina 13 km. Otoci Comino i Gozo nalaze se sjeverozapadno od glavnog otoka, te su vojnički i gospodarski od neznatnog značenja. Otok Comino međutim dijeli morsko područje između Malte i Goza u sjeverni i južni kanal. Stanovništvo Malte iznosi bez britanske posade oko 265 tisuća ljudi. Glavni grad La Valetta ima 23 tisuće stanovnika, a svoje je ime dobila po velikom meštru malteškog reda Jeanu de la Valetti. Drugi grad po važnosti je Notabile. Jugozapadni dio obale je strm dok se sjeveroistočna postepeno spušta u more. Prave plitke obale ima samo u nekim zaljevima. I Malta je poput Gibraltara britanska krunska kolonija. Od dvadeset članova njenog upravnog vijeća desetoricu imenuje namjesnik ,a desetoricu bira pučanstvo. Vijećanjima predsjeda namjesnik, koji imade i pravo glasa, tako da u svakom slučaju može nadglasati članove bira ne od pučanstva. Već stoljećima govore obrazovani krugovi na Malti talijanski, to je i jezik sveučilišta i svećenstva. Od 1881. međutim podučavaju glavne predmete u višim i srednjim školama na engleskom jeziku. Brodarski je promet Malte u mirno vrijeme znatan, 1937, ticalo je malteške luke 2507 brodova sa 4.4 milijuna tona. Malta je prvorazredno pomorsko uporište, te je bila stalno sjedište i luka za popravke britanske sreaozemne mornarice. Ova je mornarica jača od same engleske domovinske mornarice, što dokazuje važnost, koju London pripisuje putu kroz Sredozemno More. Središnji položaj ovog otočja na mjestu, gdje se dijeli istočni i zapadni bazen Sredozemnog Mora, bio je prije razvoja zračnog oružja od upravo temeljnog značenja za ratovanje u tom moru. Zračno je oružje međutim znatno ograničilo uporabivost ovog uporišta ,pa je zato Engleska već za vrijeme abesinske krize najveći dio svoje Sredozemne mornamornarice premjestila u Aleksandriju i Hrifu. Svoj značaj kao postaja za brodopratnje i luka za popravak brodova zadržala je Malta do danas. Ona je međutim i usputna postaji za zrakoplove, koji lete prema Bliskom Istoku. Prisutnost jakih britanskih zračnih snaga na najmanje šest uporišta otoka predstavlja trajno ugrožavanje Sicilije i Dolnje Italije, te pomorskih snaga, koje operiraju u tom području. Obranbeni uređaji La Valette i obala otoka toliko su izgrađeni tokom godina, da osvojenje otoka putem iskrcavanja predstavlja svakako težak zadatak. I protuzrakoplovna obrana je naročito jaka na tom otoku, dok je luka dvostrukom branom zaštićena od prodora podmornica, borbenih čamaca i torpednjača. Malta je povrh toga još i usputnapostaja najvažnije kabelske mreže prema Indiji. Brodogradilište na Malti uređeno je poglavito za popravak ratnih brodova svih veličina, te je u pet suhih 1 u jednom plivajućem doku imalo posadu od deset tisuća radnika. U jednom od svojih posljednjih govora u Donjem Domu rekao je Churchill doslovce: ≫Gubitak našeg položaja u Sredozemnom Moru i na Malti bio bi najteži udarac, koji bi uopće mogli pretrpjeti. Zato smo odlučni, da se za ove položaje borimo svim raspoloživim sredstvima britanskog carstva≪. Ove riječi odaju veliko značenje, koje Engleska pridaje Malti, a to nam tumači i ustrajne napadaje, kojima je otok već mjesecima izložen sa strane osovinskih zrakoplova. Ti su napadaji u posljednje vrijeme u jeku odlučne borbe.