U Sjedinjenim Državama je pokrenuta lozinka o »američkom stoljeću«, koje da je započelo. U Novom Svijetu ima doduše ljudi, koji smatraju, da je došao čas, da se Sjedinjene Države proglase gospodarima svijeta i Roosevelta neke vrsti predsjednikom svijeta, ali za nas ipak postoje brojke, koje očito dokazuju, da je Europa još uvijek prvi kontinent svijeta i da će to i ostati. USA imadu 125 milijuna ljudi. Toliko ljudi međutim imade već i sama Njemačka s Protektoratom i Generalnim gouvernementom. Istina, prostor, na kojem živi tih 125 milijuna ljudi pod njemačkom upravom, daleko je manji, ali njihova je radna snaga daleko veća, jer se tu radi o rasno i predajno mnogo jedinstvenijim ljudima, nego li kod američkog naroda, koji se sastoji iz bijelaca svih vrsti, crnaca i mješanaca. Sjedinjenim Državama nasuprot stoji međutim ne samo radna sposobnost Njemačke, nego praktički i radna sposobnost čitave Europe. I samo područje, koje danas radi neposredno za Njemačku, imade dvostruki broj žitelja nego li Sjedinjene Države, naime 250 milijuna. U čitavoj Europi pak ima oko 350 milijuna ljudi. Povrh toga nema kontinenta s tolikim brojem stručno visoko osposobljenih radnika, koliko u Europi. Mnogo ljudi na malom prostoru, koje se inače smatra nedostatkom, predstavljaju tu prednost, koja se desetljećima ne može dostignuti. Tijesnoća prostora prisilila je Njemačku već pred više od sto godina, da u najvećoj mogućoj mjeri razvije svoje sposobnosti, da time nadoknadi ono, što je tijesnoća prostora uskratila sve većem broju njenih stanovnika. Danas te brojke predstavljaju korist za Njemačku, i to dvostruku i trostruku korist i to u trenutku, kad se prostor proširuje, kad sposobni i inteligentni radnici Europe dobivaju nova prostrana područja plodne zemlje i neprocjenjivih prirodnih bogatstava. Europa ne raspolaže danas samo s najviše ljudi, s najviše inteligencije, i najviše sposobnosti, nego imade već i dovoljno sirovina i živežnih namirnica. Prostorna prednost USA postaje sve manja. USA imadu površinu od nepunih 2.9 milijuna četvornih milja. Europa bez Rusije s granicama od 1393. imala je 2.03 milijuna četvornih milja. Od 1.5 milijuna četvornih milja Europske Rusije već se trećina nalazi u njemačkim rukama. Razlika prostranosti ne iznosi dakle više od 0.32 milijuna četvornih milja. Potrajat će naravne još stanovito vrijeme, dok se provede gospodarska reorganizacija ovog prostora, međutim u samu stvar i u sam uspjeh ne može više nitko dvojiti. Naš kontinent ne će više biti prisiljen da godišnje milijune ljudi daje Novom svijetu, da ga naseli, te da postanu njegovim kulturnim gnojivom, jer Europa može danas sama pružati svojim sinovima rada i kruha. Kraj svih neprilika bio je europski kontinent povrh toga već i do sada najvažniji veleobrtni kontinent svijeta. Preko 90 posto njemačkog izvoza predstavljali su gotovi proizvodi njenog veleobrta. Njemačka danas vodi u svjetskom izvozu strojeva, a Italija, Skandinavija i Francuska imadu također savršene graditelje strojeva. Njemački optički vele obrt je danas jednako nedostiživ u svijetu, kao i njemačka proizvodnja lijekova. Isto tako se Europu niti brojčano niti kakvoćom ne može dostići u proizvodnji plemenitog čelika i aluminija, oruđa i zrakoplova, brodova i brodskih strojeva i t. d. Činjenica, da USA unatoč svih nastojanja nisu mogle postaviti na noge iole vrijedni veleobrt satova, niti brusionice dragog kamenja, a kamo li proizvodnju glasovira, pokazuje jasno, gdje su uzroci ove prednosti Starog Svijeta: u pokoljenjima nastavljenoj i u stoljetnoj obrtnoj uljudbi predajom stečenoj sposobnosti svojih radnika. Ta sposobnost pak potrebna je naročito u ratu. Nju ne mogu preko noći steći u Sjedinjenim Državama, kao što je nisu mogli steći niti u Sovjetskoj Rusiji. Zato imade neprolaznu vrijednost nedavna značajna izreka Hitlera, da će naš kontinent kao i do sada ostati prvi!