* Tizian: Magdalena. (O umjetniku ispor. „Nadu" br. 21. god. 1899.) U simpaticnom tipu pokajnice našao je kršcanski period umjetnosti bogatu stvaralacku pobudu. U njem se je moglo lijepo spojiti estetsko s etskim, jedan i drugi svijet, obilje i askeza, puni raskošni oblici i velike zamamne oci, koje se odvracaju od svjetskijeh draži i upiru se k nebu s mnogo, mnogo nade i pouzdavanja. Procišceno ljudsko srce srecno je pri praštanju, i po tome izmegju umjetnosti i njezinijeh poštivaca imade vec tvrda veza u shvatanju ovakib motiva. Odatle može da se u uhu lako budi ona vjecita rijec o vrijednosti jednog pokajnika na sto pravednijeh, može da se ragja utjeha i da govori kao malo drugi koji motiv nadzemnim usnama cisto ljudskomu srcu. Jer sve što je u tome lijepo, veliko i usavršeno — jeste meso od našega mesa i krv od naše krvi. SLIKE U TEKSTU. * A. Rothaug: Proljece. Nakon duga mrtva sna, snijega i leda, iz kojeg se dizahti ukocene grane pod nebo sred nijeme prirode, došla je opet mlada djevica i donijela je sunca — svjetla i topline, probudila je život, da se poigra s vodatna, lišceni, pticama i leptirovima i da veseli ljude. Sred tih pjesama slavi ona svecanik vjencanja najviše opjevanim danom u godini. Daj Bože da bude njihov porod lijep i dobar, kako ih je pozdravila sva okolina, u kojoj ce da provedu svoje prve medene nedjelje. * Jaroslav Vješin: Pred hanom u Sofiji. Sastanak. (O umjetniku isporedi clanak gosp. P. Lagarica u 13. broju „Nade" god. 1898.) Slike su iz novijeg doba. Umjetnik, koji prije nije nikako prelazio onoga kruga, što mu ga podavahu motivi iz njegovih slovackih krajeva, prikazuje ovdje prizore iz bugarskog narodnog života. Nu time se on nikako nije oteo onomu programu, spram kojega umjetnik crpe najjacu snagu i hranu sa svoje domovinske grude, što i bijaše dosele glavni djelokrug umjetnosti Jaroslava Vješina. On je na jugu našao srodnu bracu, ostao je u istoj prirodi, pa ako možda u ovim slikama i nema onog svježeg humora, koji je oživio njegova ponajbolja djela, Jaroslav Vješin ostao je isto tako tacan, strog idilista na bugarskim, ko i na slovackim livadama. * Breton Jules-Adolphe: Povratak s pabircenja. Umjetnik se je rodio 1. maja 1827. U Parizu ucio je u Drollinga i Devignea, gdje je ubrzo izišo na glas ko jedan od prvaka na polju seoskog genrea. Prvi veliki rad koji mu jo pribavio tu slavu bijaše godine 1857.: „Blagoslov polja", pak zatijem „Postavljanje Hristove slike na groblju". „Povratak s pabircenja" (god. 1859.) „Pljetelice" (ovako cusmo imenicu od „pljeti") (1861.), „Konac dana", „Vrelo na moru", „Pralje na bretonskoj obali", „Ivanj-dan" (1875.), dviie slike „Veceri" (1882.) „Jutro" (1883.) Kako se vidi po ovome kratkome nabrajanju njegovijeh radova, zavolio je Breton negdje oko godine 1861. slikanje vecernje okoline; tu je ponešto turoban: „pripovijeda o nielanholiji zemlje u verzima." Millet veli o njem: da slika djevojke, — koje su odviše lijepe, a da bi ostale na selu. U njega je umjetnost plemenita, idilska, prijazna, puna elegantnih i uvijek ispravnih likova, nu ponešto prešecerena, tamna, monotona i — previše uredna. E. A. C. * Cabanel Alexandre: Tamara. Cabanel rodio se je 1823. godine u Montpellieru, a umro je 1889. u Parizu. Prionuvši isprva pod vodstvom Picota uz klasicnu školn. (David), pregje poslije k modernim motivima. Najviše se je proslavio slikanjem ljudskoga tijela, gdje su na glasu slike o Prvome grijehu i Porod Venerin. U dekorativnom slikarstvu isticu se njegove radnje na stropu u Louvru (Triumf Flore). Jedno od najboljih mu djela jeste „Jephtina kcerka". Kao portretista istaknuo se je više u ženskim licima, muški portreti lošiji su. U „Tamari" prikazuje umjetnik onaj užasni mo menat iz kuce kralja Davida, gdje brat bratu prisiže osvetu, zbog oskvrnuca sestre. * Uz portrete: Ggjica Wanda de Boncza, ggjica Leconte, ggjica Brandes; Mounet Sutly kao Hamlet, de Feraudji i A. Lambert u komadu ,,La Vie de Boheme" od Murgera, isporedi „Nadu" br. 7. god. 1900 NAPOMENA: Slika Comedie Francaise: Ggjica Wanda de Boncza., dostupna u PDF formatu NAPOMENA: Slika Comedie Fraugaise: Ggjica Leconte., dostupna u PDF formatu NAPOMENA: Slika Comedie Francaise: Ggjica Brandes., dostupna u PDF formatu