Ima već šest godina, kako su štampaia prva „Upustva za proučavanje sela u Bosni i Hercegovini". Ovim upustvima bila je težnja, da se uz pomoć obrazovanih ljudi u narodu prouči život sela u Bosni i Hercegovini. Već u samom početku interesovanje za ova pitanja bilo je dosta znatno; prijavio se je znatan broj saradnika. To interesovanje se je docnije naročito razvilo u Hercegovini, odakle smo dobili toliko opisa, da je danas Hercegovina u tome pogledu ispitana gotovo kao i Srbija. Iz Bosne se je javio veoma malen broj saradnika, ali mahom veoma vrijednih i valjanih saradnika, od kojih su neki postali pravi majstori u ovome poslu. Mnogi od naših saradnika u Bosni i Hercegovini usavršili su se toliko u ovome poslu, da su mogli preduzeti ispitivanja cijelih oblasti. Od tih ispitivanja štampana su tri rada u »Naseljima srpskih zemalja", izdanje naše Akademije Nauka. Pomoću ovakih proučavanja utvrđena je naročita važnost pojedinih pojava u bosanskim i hercegovačkim selima. I Upustva, kakva se ovde štampaju, unesena su mnoga pitanja kojima je namera, da se te pojave jače utvrde i detaljnije ispitaju. Uz ovaka Upustva će i ispitivanje sela biti još interesantnije i lakše. Ova ispitivanja trebalo bi naročito preduzeti u Bosni, koja je tako malo ispitivana, da je ona pored Makedonije u tome najslabije ispitana srpska zemlja. Iz cijele Bosanske Posavine i Krajine nemamo nijednog opisa, a vrlo malo ih imamo iz srednje i južne Bosne. Ovaka ispitivanja u Srbiji, Crnoj Gori i Hercegovini dala su veliku masu vrlo interesantna i dosada nepoznata materijala, koji je za nauku od veoma velike vrijednosti. Pri ispitavanju pojedinih oblasti u ovim zemljama opazilo se je, da pojedine pojave u naseljima imaju jakih veza sa sličnim pojavama u Bosni, a za neke utvrđeno je da vode svoje porijeklo iz Bosne. Osim toga ne zna se, kakvih sve oblika (vrsta) svojine ima u Bosni, kakvi odnosi postoje između begova i kmetova; kakav tip sela preovlađuje u pojedinim krajevima Bosne; trebalo bi da se ispitaju svi tipovi bosanske kuće i da se to mogućstvu proprati njeno razvijanje; a naročito bi vrijedilo, kad bi se ispitalo kako su zasnivana bosanska sela, kako su se vremenom razvijala (pridolaženjem doseljenika ili priraštajem starog stanovnšntva?); na posljetku od najveće bi bilo važnosti, kad bi se saznalo porijeklo stanovništva i njegovo kretanje u Bosni. Sve ove pojave mogu se danas ispitivati u zemljama, koje su još svježe, patrijarhalne. Bosna i Hercegovina su danas na putu da izgube mnoge od tih osobina, i s toga bi bila i patriotska dužnost svakog obrazovanog Bosanca i Hercegovca, da ispita što više sela i da spase mnogu važnu i lijepu pojavu na našim selima. I. Položaj sela. Treba najprije kazati, u kojoj je župi ili oblasti (n. pr, Krajina, Vr'ovina, Površ, Rudine, Humnina, Borač, Župa i t. d.), okružju, kotaru, džematu (opštini) ili mahali selo, koje se opisuje, pa zatim redom odgovarati na ova pitanja. a) 1. Gdje je selo (t. j. seoske kuće); da li u ravnici, pored rijeke ili je na stranama rječne doline (prisojnoj ili osojnoj), ili je na brdu, kosi ili planini? Da nijesu seoske kuće na više kosa ili brda, i kako se zovu ta brda ili kose? Da nijesu seoske kuće u više vrtača ili uvala, kolike su te vrtače ili uvale i kako se zovu? U odgovaranju na ova pitanja valja biti pažljiv i tačno opisati izgled zemljišta, na kom je selo. Ako je mogućno, valjalo bi u izvjesnim krajevima Bosne i Hercegovine, gdje su sela najviša, odrediti i visine sela. Take su oblasti n. pr. Površ iznad Gacka i Nevesinja, visoka sela fočanskog kotara (naročito u Đurevu i oko Drine), visoka sela oko Treskavice i t. d. Visina sela bi se odredila time, što bi se izmjerile najniže i najviše kuće u selu naročito poelednje. — Promatrač koji mjerenju nije vješt ili nema sprave za mjerenje neka zamoli inžinjera, koji u selo dolazi poslom, da to izvrši. Inžinjer se može pri odredbi visine poslužiti specijalnom kartom 1:75000, na kojoj ima u okolini svakog sela tačaka, čija je visina određena. Može se o visini sela zapitati i geometar. 2. Ako je selo pored rijeke, plavi li ga ona, koji deo i kada ga poplavi (svake godine ili poslije nekoliko godina)? Ima li vrela koja provru samo za vrijeme velikih kiša? Plave li ta vrela seoske kuće i seoske irade? Da nije selo na mjestu, gdje bujan, valoviti potok izlazi iz planine? Jesu li kuće na nanosu toga potoka, zasipa li ih i sada? 3. Ima li mnogo izvora (vrela) u selu i oko sela i jesu li jaki? Pije li se u selu izvorska voda i sa kojih vrela (poimence)? Jesu li kuće blizu izvora? Ima li slučajeva, da su kuće bliže izvoru nego rodnoj zemlji, od koje žive? Da li bi moglo biti sela na tom mjestu, da nije izvora? Ima li bunara (đermova) u selu, ima li čatrnja, ubala, gustijerna, stublina i pišteta i kakva je voda u njima: je li kišnica ili ima i izvorske? Ako je u čatrnji izvorska voda, imade li kakav naročiti naziv za tu vrstu čatrnja (pileta ili kako drukčije? Kako i od čega se grade čatrnje, ublovi, gustijerne i t. d. i kakve su razlike između njih? Pije li se u selu i riječna voda? 4. Ima li u seoskom udutu toplih, slanih, kisjelih, gvožđevitih i t. d. izvora? Upotrebljava li narod njihovu vodu? Dolaze li na nji seljaci iz okolnih krajeva i imade li selo od toga kakve koristi? 5. Je li u selu osobito studeno, studenije nego u okolnim selima? Ili je selo zaklonjeno ili blaže klime? Kad pada snnjeg? Koliko može biti debeo? Dokle se održi? Koji vjetrovi duhaju u selu (koga pravca), kako se zovu (ovdje navesti sva narodna imena za vjetrove), koji donose kišu, koji su najjači, koji najhladniji? b) 1. Ima li selo zemlje za obrađivanje? Je li u selu, grupisana oko kuća, ili je oko sela? Ako je dalje od sela, na kojim je mjestima i koliko su ona udaljena od sela? Na kojima su mjestima (poimenice) njive i šta se na njima sije? 2. Ima li selo ispaša (pašnjaka, livada i sjenokoša)? Na kojim su mjestima i koliko su daleko od sela? 3. Ima li šuma (gora) oko sela? Kako se zovu ? Koliko su daleko od sela? Jesu li četinjarske (bor, jela i t. d.) ili od lisnatog drveća? Osim obične upotrebe, ima li selo od njih i kakve veće koristi (građa za izvoz, strugare; ruj, buharnca i drugo bilje)? 4. Imaju li seljani kakvih zajedničkih šuma, ispaša, livada, bara ili njiva i kako zovu tu zajedničku zemlju: komunica, mera, prijestup ili kako drukčije, kako se obrađuju zajedničke njive i sjenokoše i kako se s njih dijeli žito ili sijeno? (Ovdje treba kazati i kakva je razlika između komunice i mere ili drugog kakvog zajedničkog zemljišta). Jesu li zajednice blizu sela ili je gdjegod dalje; u planini i na kojim su mjestima (poimenice)? Kako je ta zemlja postala zajednička? Naročitu pažnju treba obratiti na sve vrste zajednice. Njih može biti u ispaši, šumi, planini i ziratnoj zemlji. Treba tačno kazati, jesu li to zajednice cijeloga sela, džemata ili opštine ili su to zajednice jednog bratsva. Naročitu pažnju treba obratiti na zajednice u ziratnoj zemlji i gledati, da se dozna, od kada se javljaju, jeli ih bilo ranije toliko i zašto se javljaju te zajednice. 5. Je li selo i danas čitluk t. j. na zemlji nekog age ili bega? Jesu li seljaci svi kmeti (čivčije) ili ih ima i svojih gazda, koji su se otkupili? Od kada su se počrli kmeti otkupljivati, odakle im novac za otkupljivanje? Koliko ih je domaćina potpuno otkupljeno, koliko ih je koji su otkupili samo jedan dio, a koliko ih je koji nemaju ni malo svoje zemlje? U kakvom odnosu stoje kmeti prema gospodarima zemlje (t. j. šta daju ali od žita, sijena, stoke, povrća? Plaća li kmet ali podjednako s cijelog čitluka? Ima li njiva s kojih plaća manje ili više nego s ostalih? Moraju li kmetovi izmećariti (služiti) ali (dotjerati drva, uskopati bašču, držati begluk (stoku). Plaća li im aga štogod naročito za to? Mora li kmet obrađivati mobinu , (t. j. aginsku zemlju)? Ima li seljana koji pored svoje zemlje drže pod zakup (kesim) i upotrebljavaju i aginsku zemlju (obrađuju ili na njoj napasaju stoku? Kako se zovu ti seljaci (priorači i t. d.) i šta plaćaju agi ili begu za njegovu zemlju? Krče li seljani pojedine dijelove u seoskom pašnjaku? Plaćaju li kome (državi ili agi) za krčevinu i šta plaćaju? Uzima li aga i štogod s krčevine? 6. Kakve je rodnosti oraća zemlja i kakve su paše? Koliko treba oraće zemlje i stoke jednoj porodici seoskoj (n pr. od 8—10 duša), da bi mogla prema mjesnim prilikama osrednje (t. J. prilično dobro ili umjereno) živjeti? Ako je više zemljoradnički, ratarski kraj, onda koliko treba zemlje, a stočarski, koliko treba stoke za takav osrednji život? II. Tip sela. 1 Šta se u tome kraju naziva selom (seoske kuće, seoska udut) može li se čuti, da se selom nazivaju samo nekolike kuće ili jedna grupa kuća? gdje su kuće, (u sredini, na kraju puta ili su razasute po cijelom udutu)? Čime su obilježene međe seoskog uduta (mramorima, gomilama, krstovima), ima li kakvih urezanih znakova na tijem međnicima (znak krsta, polumjeseca, kopita)? Šta narod misli o starini tih znakova? 2. Kako se zove selo, džemat ili mahala, koje se opisuje i koje su njegovi dijelovi ili sela (poimenice)? Koliko su ti dijelovi ili sela udaljeni jedan od drugoga i da li su rastavljeni potokom, rijekom, brdom ili čime drugim? 3. Jesu li sve seoske kuće ublizu iln su jedna od druge udaljene, ili su tako raspoređene, da čine više manjih grupa (čopora) koje su razdaleko? Ako su kuće razdaleko, raštrkane, onda koliko ima od jedne kuće do druge? Da nema takvo selo jedan svoj dio pored teste ili druma, u kome su kuće zbijene i u šor poredane (obično su tu: hanovi, dućani, kovačnice, škola i crkva ili džamija)? Od kad su se tu počele kuće zbijati? Da li je taj dio sela podaleko od ostalih kuća seoskih i nosi li zasebno ime? U selima, gdje su kuće jedna od druge daleko, važno je izmjeriti i zabilježiti odstojanje bar između 3-4 seoske kuće. To se može učiniti i koracima, a može se odrediti i vremenom (čejrek sahata, pola sahata i t. d.) Ako su kuće u gusto, zbijene, jesu li bez reda rasturene ili su tako poredane, da selo ima ulice ili šorove? Može se u krajevima, gdje su sela sa raštrkanim kućama, naći selo sa zbijenim kućama i obrnuto. Takva su slučajevi osobito važni i kod njih treba najpažljivije ispitati položaj sela, porijeklo stanovništva, njegove zadružna prilike i postanak sela. Ako su seoeke kuće tako raspoređene, da čine više manjih grupa ili čopora, valja se obavijestiti, da te jače zbijene kuće ne pripadaju jednoj porodici, koja se izdijelila. Da li te grupe kuća imaju svaka svoje ime? Da nije selo bilo najprije raštrkano, pa oko njegovih kuća postajale nove (seobom ili doseljavanjem) i tako se umetanjem novih kuća između starih izmijenio tip sela? Pošto se kaže, kakav je raspored kuća u selu, valja uvijek kazati i zašto je takav, n. pr. da nije tome uzrok zemljište, ili da nijesu kuće u blizu ušljed grupisanosti, a raštrkane ušljed rasturenosti imanja pojedinih seljana it.d,? 3. Da li selo imade svoje raselice t. j. kuće pojedinih porodica koje su se sasvijem odselile iz sela na svoja imanja, koja su podalje od sela, i tamo žive? Da se ne zovu takvi dijelovi sela drugim kakim imenom? 4. Koliko ima svega kuća u selu a koliko u pojedinim njihovim dijelovima? 5. Imaju li svi stanovnici u selu jedno ili više prezimena i koja? Ovde valja samo odgovorvti, ako imaju, i kazati koje je prezime. 6. Je li bilo zadruga u selu i ima li ih još? Od koliko su duša veće zadruge? Ko je domaćin (dado) zadruge? Ovdje bi trebalo u kratko opisati i kakve dužnosti ima pojedini čovek i žena u zadruzi. Napomena. Da bi se bolje razumio opis kako tipa tako i položaja seoskog, najbolje je izraditi ma i najprostiju karticu (skicu ili plan), na kojoj bi bila zapisana imena sviju brda, rijeka i potoka, zatim sela i njihovih dijelova i još obilježene kuće ma kakvim znacima obično: —). Kod toga posla dobro bi bilo, kad bi se uz to upotrebila i magnetska igla. Po njoj treba odrediti, kako stoje kuće međusobno (prema istoku, jugu, zapadu ili sjeveru). I daljina između pojedinih kuća može se zabilježiti koracima ili metrima). III. Kuća, dvor i okućnica. Pod dvorom se razumije kuća i sve zgrade, koje su oko nje, a ograđene su zajedničkom ogradom,suhomeđinom, plotom, parmacima, vrljikama i t. d.) ali ako nema ograde pripadaju jednoj porodici (odnosno zadruzi). Okućnicu, potkućnicu ili zgradu čine gradina (vrt) ili bašta, voćnjak i zabran (branjevina, dubrava, gaj). U selima zbijenoga tipa nema okućnice, često ni dvora; kod njih valja odgovoriti na sva od slijedećih pitanja, koja ih se mogu ticati. 1. Na kakvu je zemljištu kuća (na krševitu ili ravnu)? Je li kuća u sredini okućnice ili na kraju? Kako stoji prema ostalom imanju? 2. Je li dvor ograđen (i čime) ili nije? Na kojoj se strani kapija od dvora (avlije)? 3. Je li u dvoru samo jedna kuća ili postoji i gostinska kuća ili konak, baškaluk, ahari i čardak? Je li kuća na sred dvora ili je na iskrajku (i na kome kraju)? Ovdje bi trebalo nacrtati horizontalni presjek anlije sa svima zgradana u njoj. Od čega se grade seoske kuće (brvnare, pletare ili šepera, od ćerpiča, od naboja, zidane)? Kako se u toku vremena mijenjala kućna građa? Kako se zovu pojedini tipovi kuće (slamnica, koliba, polača, tahtara, čardak, kula)? Kakve su razlike između pojedinih tipova (u materijalu od koga su načinjene, po visini, po krovu, po sklopu?) Može li se znati, koji je mlađi, a koji stariji od tih tipova, kako je došao taj noviji način gradnje u ovaj kraj? Je li ga neko donio (kaki majstori, doseljenici, begovi)? Da ga nije stanovništvo primilo iz varoši, od begova ili od koje susjedne oblasti? Sva su ova pitanja od velike važnostn i na njih treba obratiti naročitu pažnju. Kako se zovu pojedini dijelovi (odjelenja) kuće i čemu služe? — Kako se zovu i čemu služe oni razni priljepci (udžere i t. d.) na bosanskim kućama? Šta se zove vigled a šta čardak? — Imaju li kuće divananu ili doksat (londže, džamlije i kamarije muslomanskih kuća)? Kako stoje vrata pojedinih odjeljelja? Odakle se u njih ulazi? Kakvi su krovovi, visoki ili niski? Od čega se grade? Da li krov dopire skoro do zemlje i da nije tada zid od kuće vrlo nizak? Zašto je krov takav? Jesu li jedna ili dvoja vrata na kući? Ako su dvoja, kako stoje jedna prema drugima i čemu služe? Na koju su stranu (gledajući prema suncu) okrenuta vrata? Ako ima soba, kako stoje njihova vrata? Kakvog su kroja dimnjaci (odžaci) i badže? Ima li šara na dimnjacima i kakve su? Ima li prozora ? Kakvi su i od čega su, na pr. od stakla, londre (kožice od trbušine), hartije i t. d. Od čega je pod (patos) kućni? Da li ima kuća, gde pod istim krovom žive i ljudi i stoka? Da li u istoj prostoriji ili odvojeno? Razlikuju li se muslomanske kuće od kuća ostalih seljaka? Ako se razlikuju, onda u čemu su te razlike i odakle su? Tu treba naročito gledati, jesu li Muslomani starinci ili skorašnji doseljenici? Treba ispitivati, da nisu oni sobom donijeli taj tip iz svoje oblasti? — Imaju li Muslomani kakvu zgradu, koju ostali nemaju (čardak, konačić, kavodžak, i t. d.)? Da bi se raspored kućnih odjelenja jasno vidio, potrebno je nacrtati prost horizontalni presjek (t. j. prijesjek po tlu) kuće sa označenjem, gdje je šta. 4. Kakvih zgrada ima oko kuće i čemu se služe (kolibe za oženjene zadrugare, klanice, pojate, harovi, staje, mljekar, hambar, pušnica ili ošafana, pivnica i t. d.)? Osim ovih zgrada ima li još čega na dvoru (naslon, kočina, kokošar, svinjac, drvljanik, hljebna peć, salaš i t. d.)? Svaku zgradu treba opisati po obliku i veličini i kazati, od čega se gradi i čime se pokriva? Kakav je raspored tih zgrada na dvoru (naročito: kako stoje prema kući)? Mogao bi se ovaj raspored i crtežem prestaviti. 5. Služe li klanice samo za smještanje slame, šaše i sijena, ili se u njima i stoka drži? Ima li klanica na dva sirata? Jesu li klanice u dvoru ili su izvan sela? Ako je pošljednji slučaj, bavi li se koji član porodice duže kod njih i šta tamo radi? IV. Stanovi ili stanine (etajnice), torine, katuni, kolibe i druge zgrade u planini i u polju. 1 Imaju li seljani svoje torine (janjila), stanove ili stanine, na kom su mjestu i koliko je ono udaljeno od sela? Ima li stan (janjilo, torinu) svaka seoska kuća? Ima li seljana ili seoskih kuća, koje imaju dva ili više stanova? Koliko stanova ima cijelo selo? Koliko su susjedni stanovi razdaleko jedan od drugoga? Pomještaju li se stanovi i zašto? Od čega se grade stanovi i šta ima u njima i oko njih (torovi, trla, pojate, klanice, sprave bućkanje i t. d.)? Je li u stanu pregrađen koji dio i čemu služi (na pr. mljekar)? Ko se od članova porodice bavi kod stanova, koliko vremena i šta tamo radi? Ima li kod stanova i koja njiva, vrt ili bašta i t. d. i ko te obrađuje? Ako selo nema stanova onda zašto? 2. Imaju li seljani planina, na koje ljudn izgone stoku? Gdje su te planine, kako se zovu i jesu li daleko od sela? U koje vrijeme izgone na njih, koliko ostaju i kad se vraćaju s planine? Goni li svaka kuća zasebno na planinu ili se više njih sastane i učine smijes? Koliko članova iz svake pojedine kuće ida na planinu? Ko je planinka, a ko domaćin u planini? Kako dijele mrs (kajmak, sir, maslo) ? Je li planina, na kojoj seljani ljeti napasaju stoku njihova svojina ili je drže pod zakup? Ako je njihova svojina, da li je od starine i kako im je pripala? Izgone li jedni isti seljani (iste porodice i zadruge) iz sela stoku redovno na istu planinu? Ako seljani nemaju svoje planine, kuda onda gone stoku preko ljeta? 3 Ima li u okolini planine humnjačkih i rudinjskih stanova i na kojim mjestima? Koliko ima Humnjaka (Umevaka), Rudinjana, kolika su im stada? Obrađuju li i zemlju oko stanova? Koliko se vremena zadržavaju na tim mjestima? Dolaze li odavno na mjesta, na kojima su sada? Iz koga su su kraja i iz kojih sela? Koje su vjere i koga dialekta (narječja)? Jesu li pašnjaci njihova svojina? Valja posjetiti ili raspitivanjem saznati za sva mjesta u okolini, na kojima ima humnjaka, ili ih je bilo. 4. Imaju li seljani kakvih zgrada (koliba) u polju, na imanju (na njivama, livadama i t. d.) ili u planini? Od čega se grade, na što slže, koliko vremena i ko provodi u njima? 5. Ima li kućara ili kućera (čobanskih koliba) i savardaka, na kom mjestu i čemu služe? 6. Ima li u vinogradima (kao n. pr. u Neretvi) kakvih zgrada za držanje grožđa ili vina? V. Priče i tumačenja o imenima sela. 1. Ima li priča, kojom se tumačn ime sela ili pojedinih mjesta u okolini? 2. Da selo nema ime po brdu, kosi ili u uopšte po mjestu, na kom je? Da nema ime po zanimanju (sadašnjem ili pređašnjem) većine stanovnika? — Da se ne zove po imenu mjesta ili oblasti onih, koji su ga zasnovali, ili da ne nosi njihovo zajednnčko prezime ili nadimak? 3. Je li se selo zvalo kadgod drukčije i kako se zvalo i zna li se, kad je to ime promijenjeno i zašto? VI Osnivanje sela, ranija naselja i njihovi tragovi. a.} Porijeklo stanovništva, oostanak sela, noviji doseljenici. 1. Koje su narodnosti, vjere i dialekta stanovnici u selu? Ako ima porodica stranih narodnosti, valja ih imenovati i kazati, koliko koja ima kuća. 2. Treba stare a razborite i pouzdane ljude raspitati o svemu što znaju iz prošlosti toga sela, koje se opisuje. Pre svega treba saznati, je li od vajkada bilo na tom mjestu sela i koji su znaci ili dokaz toga (to su obično kakve starine, o kojima se opširnije pita u tački b.) Ako je pak staro selo postojalo, pa se raselilo, zna li se, zašto se raselilo? Zatim treba što tačnije saznati, kad je postalo današnje selo t. j. kad su se u njemu nastanile najstarije današnje porodice njzgove. Ako se ovo ne može tačno u godinama odrediti, može se bar približno iznaći time. kad se sazna, šta su preci najstarijih porodica bili svojim sadašnjim potomcima (n. pr. đedovi, prađedovi, čukunđedovi i t. d.), 3. Dalje valja izređati sve danšnje seoske porodice (familije, plemena, brastva) i to tačno redom po njihovoj starini: najprije najstarije (ako ima starinaca ili starosjedilaca u selu razumije se, da njih valja najnrije pomenuti) pa dalje sve mlađe (t. j. poznije doseljene) do najmlađih. Kod svake porodice odmah zabilježiti i sva njena stara i nova prezimena, zatim njeno porijeklo t. j. odakle se (iz koga sela i iz koga kraja) doselila i uzrok, zašto se doselila; najzad njeno krsno ime i ako se zna u kojim mjestima ima još svoga roda i s kojim prezimenima. 4. Ima li kakvih osobitnh znakova (na pr. u nošnji, jeziku, običajima i t. d.), kojima se doseljenici iz jedne oblasti razlikuju od doseljenika iz druge oblasti? Razlikuju li se po čemu stanovnici toga sela od stanovnika okolnih sela? Po dosadašnjim pitanjima vidi se, šta je potrebno saznati o postanku svakoga sela. Ali radi olakšice prilikom ispitivanja postanka sela, slijedećim pitanjima obraćamo pažnju na zasebne načine, po kojima su neka sela postajala. Da nije selo postalo iz čitluka ili iz begluka? Kad i kako? Da nije vlasnik zemlje (beg ili aga sam naseljavao i razmještao svoje kmete po nenaseljenoj zemlji i poslije se od pojedinih domova namnožilo selo? Da nije selo postalo od drugog, starijeg i velikog sela u blizini? Uslijed čega su se odselili stanovnici iz toga većeg sela i naselili u novom selu? Da nijesu bili daleko stanovi, trga, kolibe ili njive, pa su se zbog toga odvojili od starog sela (matice sela) i zasnovali novo? Da li onda novo eelo na mjestu, gdje su bili stanovi ili kolibe matice t. j, tog starog sela? — Ili je uslijed prenaseljenosti staroga sela (matice) bilo malo potrebnoga prostora ? U takom slučaju zašto su seljani izabrali današnje mjesto za novo selo? Ili je uslijed nekih drugih uzroka odseljavanjem postalo novo selo od matice sela? Ako se zna, da je jedno selo postalo od drugoga (na na koji način ili ako u blizini ima selo s istim glavnim imenom, koliko su onda udaljena jedno od drugoga). Da nije selo postalo uslijed toga što se izdijelila koja zadruga i odijeljeni zadrugar podigao kuću na imanju daleko od sela, na tom mjestu vremenom postalo selo (ili kakvo manje naselje)? Kako se misli o tom prvom iseljeniku, koji je podngao kuću daleko od sela? Zašto je on to uradio? Da nije selo postalo iz ostalih, starih rudarskih naselja? Da nije selo postalo iz manastirskih naselja, prnjavora ili iz vakufa? Kad i kako se to zbilo? Da nije selo na manastirskom metohu? Kako i uslijed čega je ono postalo? b.) Pomještanje i raseljavanje sela; saseljavanje i sašoravanje 1. Je li selo uvijek bilo na svom današnjem mjestu ili se na nj pomjestilo sa koga drugog mjesta i zašto? Da nije selo izmješteno uslijed poplave ili drugih prirodnih uzroka? — Da se nije pomjestilo, uklanjajući se od kakih nasilja? — Da nije izmješteno uslijed bolesti (n. pr. čume, kolere i dr.) ili naredbom vlasti? Je li prilikom pomještanja postalo opet jedno selo ili dva i više, i koja su to sela? 2. Da se nije uslijed pobrojanih uzroka neko selo i sasvijem raselilo i seljani mu se rasturili po okolnim selima, ne osnovavši novo selo? 3. Da nije saseljavanjem ili sašoravanjem od dva ili tri stara, manja sela postalo jedno, veće selo? Šta je bilo sa njihovim ranijim mjestima? Kakav je bio uzrok saseljavanju ili sašoravanju? v.) Selišta, razvaline, grobišta, stari putevi i stara rudišta. 1. Ima li u okolini novijih i starijih selišta? Na kom su mjestu i koliko su udaljena od današnjih najbližih sela? Ima li na njima još ostataka od starijeg naselja? Šta se priča o tim selištima? Stara selišta valja najviše tražiti pored negdašnjnh puteva, testa, drumova, jer ih je tu najviše. 2. Ima li u blizini starih gradova ili razvalina od njih? Priča li se što o njima i o starim predgrađima i čaršijama (trgovima) oko njih? 3. Ima li u okolini kakvih grobišta ili starih grobanja („grčka groblja", „madžarska groblja" i t. d.)? Ima li o njima kakvih priča? Da nemaju dva ili više sela zajedničko groblje? Odkuda to? Obično, kad jedno selo postane od drugog u blizini, groblje im ostane i dalje zajedničko. Treba, dakle, vidjeti, da nije uslijed čega drugog groblje poetalo zajedničko. 4. Poznaju li se tragovi starih puteva (kaldrma i t. d.)? Zna li im se pravac (odakle su i dokle vodili)? Kod svake od pomenutih starina valja nabrojiti i opisati sve ostatke i znake, koji su zaostali, i danas se nalaze na njihovu mjestu, n. pr. stare novce, ciglje i kamenje oruđe (alatke), zapise i t. d. VII. Zanimanje stanovništva. 1. O čemu se selo bavi: o stočarstvu, zemljoradnji i voćarstvu? Koji je proizvod seoskog rada najpoznatiji? Bave li se seljani još o čemu osim o stočarstvu, zemljoradnji i voćarstvu? Da li je u selu ili u okolini razvijen ribolov ili druga koja vrsta lova? Da li ima u blizini rudnika i da li seljani rade u njima i koliko zarađuju? Ima li među seljanima kiridžija, kamenorezaca, majstora (zidara, dunđera), drvodjelja, mutavdžija, mlinara, i t. d. Ima li handžija i dućandžija u selu? Pored svoga glavnog zanimanja rade li i zemlju? 2. Idu li seljani u argatovanje? Ko ide i koliko ih ide? Koliko vremena ostaju u argatovanju (kad polaze i kad se vraćaju)? — Kuda idu u argatovanje? Kakim se zanatom tamo bave? Koliko za to vrijeme zarade? 3. Ima li uza selo ciganski kraj ? Je li u selu ili je podalje? Jesu li to vlaški ili turski Cigani, kojim jezikom govore? Kakvih stranih riječi ima u njihovu govoru? Odakle su se doselili? Šta znaju o svom najstarijem mjestu boravljenja? O čemu se bave (kovači, koritari, svirači i t. d.)? Ima li cijelih sela i mahala ciganjskih ? Kojih cigana? O čemu se bave?* Dr. J. Cvijić * Onaj članak odličnoga srpskoga naučnika najtoplije preporučujemo pažnji srpskih sveštenika, učitelja i svih pismenijih ljudi u Bosni a Hercegovini, moleći ih, da ne požale truda i da sva, poznatija im, sela i mjesta, prema ovim uputstvima, pišu, a opise da pošalju Srpskoj Kraljevskoj Akademiji u Biograd. Ur.